Potpisivanjem
12 zajedničkih izjava, protokola i sporazuma jučer je u mađarskom gradiću
Barcsu završila treća zajednička sjednica vlada
Mađarske i
Hrvatske koju je dvoje premijera,
Jadranka Kosor i
Gordon Bajnai, ocijenilo potvrdom iznimnih dobrosusjedskih odnosa koji mogu biti uzor mnogim europskim državama.
Od mnogih gospodarskih tema predsjednica hrvatske
Vlade osobito je željela istaknuti turizam zahvalivši
mađarskim turistima na dolasku u Hrvatsku i pozvala ih da to čine i ubuduće.
- To olakšava i zajednički rad na infrastrukturnim projektima, pri čemu bih istaknula završetak autoceste Budimpešta - Zagreb - Rijeka i otvaranje graničnog prijelaza Goričan za putnički promet, kazala je Kosor.
Nakon završetka sjednice najprije je dvoje predsjednika vlada potpisalo zajedničko pismo predsjedniku
Europske komisije o podupiranju gradnje dionice
koridora 5C u
BiH, a potom su resorni ministri dviju zemalja potpisali još
četiri dokumenta - ugovor između dviju vlada o uspostavi točke spajanja autocesta između
Branjinog Vrha i
Ivandarde, memorandum o sporazumijevanju između
Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH i
Ministarstva prometa, telekomunikacija i energije Republike Mađarske, sporazum dviju vlada o uspostavi regionalnog koordinacijskog foruma za prekograničnu suradnju i zajedničku izjavu o uspostavi prekograničnog
Rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav.
- Izvjesno je da će dionica ceste s mađarske strane biti završena prije nego je planirano. No, kako se radi o paneuropskom koridoru, vjerujem kako Hrvatska neće dopustiti, kao i u slučaju razminiranja, da kašnjenje u realizaciji, odnosno probijanje rokova, bude prepreka ubrzanom ulasku Hrvatske u EU - izjavio je za naš list
Vladimir Šišljagić, osječko-baranjski župan, koji je zajedno s ostalim članovima županijskog izaslanstva sudjelovao na zajedničkoj sjednici dviju vlada.
Mađarski premijer kao najbolji primjer strateškog partnerstva između dviju zemalja naveo je suradnju
Ine i
MOL-a koja je "ispočetka možda bila brak iz interesa, ali sve više postaje i brak iz ljubavi". Spomenuo je i suradnju u drugim područjima vezanim uz energetiku poput dopreme ukapljenog plina za Mađarsku iz terminala na
Jadranu, povezivanje elektroprivrednih sustava visokonaponskim dalekovodom te u pitanjima koja olakšavaju svakodnevni život građana obje zemlje poput nazočnosti
mađarskih policajaca na hrvatskoj obali tijekom sezone...
Na novinarsko pitanje o tome hoće li MOL kao najveći dioničar Ine sudjelovati u vraćanju njezinog duga državi, premijerka Kosor odgovorila je kako je napravljen akcijski plan za rješavanje dugova prema državi i o detaljima tog plana raspravljat će
Nadzorni odbor Ine na sjednici u ponedjeljak. "Ti će problemi sigurno biti riješeni do kraja godine", rekla je Kosor.
Na sjednici se govorilo i o pitanjima koja se neposredno odnose na
Osječko-baranjsku županiju, ponajprije problem razminiranja. Pritom je mađarski premijer Gordon Bajnai kao jedan od najvećih problema istaknuo
miniranost terena u pograničnim područjima s Hrvatskom, što predstavlja prepreku za dosljedno provođenje
Schengenskog sporazuma, odnosno nadzor granice, "a dugoročno je nedopustivo da EU u svojem dvorištu ima područja koja predstavljaju prijetnju stanovništvu".
- Pozdravljam riječi mađarskog premijera. To je još jedna potvrda onoga o čemu županijska vlast već godinama inzistira, a to je da se postupak razminiranja mora ubrzati - rekao je Vladimir Šišljagić.
Tekst: Tomislav Levak/Goran Gazdek/Hina/Glas-Slavonije.hr
Foto: Divna Jakšić/arhiva 031
Nebitno
Muško
