Osijeku potreban još jedan most preko Drave

O prometnom problemu koji pati Osijek već se godinama govori. Bivša je gradska vlast na izradu Prometne studije potrošila milijun kuna. Danijela Lovoković, zamjenica gradonačelnika Osijeka i bivša djelatnica gradske uprave koja se bavila sličnom problematikom u okviru svog Odjela za urbanizam, još je u predizbornoj kampanji iznijela program prometnog uređenja Osijeka.

Osijek se urbano razvijao linearno, u pravcu istok-zapad, u dužini 10, odnosno 16 kilometara, te u širinu tri kilometra, a takav položaj grada, drži Lovoković, nema logičnu linearnu organizaciju sa slojevima rada, stanovanja i rekreacije duž osi razvoja, koja bi značajno smanjila prometne zahtjeve. To je, pojašnjava, posljedica povijesti i spajanja tri gradske cjeline u jednu.

Barijere - Drava, željeznica i južna obilaznica

- Rezultati toga su ne baš jasna organizacija grada i ovakva prometna mreža - neorganizirana, s vidljivim sukobom željezničkog i automobilskog prometa, velike dužine gradskih kretanja koje tranzitiraju gradskim središtem. Prirodna prepreka rijeke Drave s nedovoljnim brojem mostova dovela je do longitudinalnog širenja i spajanja Višnjevca i Josipovca s Osijekom. Željeznička pruga je urasla u tkivo grada i ometa prometne tokove i za razvoj prometne mreže iziskuje skupe objekte. Južna zaobilaznica ne utječe dovoljno na rasterećenje, ali je ujedno fizička barijera razvoju gradske prometne mreže - zaključuje Lovoković.

U Osijeku su, nabraja Lovoković, javne ceste (autoceste i državne ceste) u državnoj nadležnosti, a to su koridor 5C, južna i zapadna obilaznica i donedavno Trpimirova, Uprava za ceste Osječko-baranjske županije skrbi o javnim cestama, a to su Trpimirova, Vukovarska, Europska avenija, Svilajska, Ulica sv. L.B. Mandića, a Grad Osijek brine o nerazvrstanim cestama, odnosno o 178 kilometara cesta.

- Problemi su longitudinalni promet: mali kapaciteti, slaba propusna moć, prirodne barijere (rijeka Drava), barijere željezničke pruge i južne obilaznice, a što se tiče prometa u mirovanju, on je nedostatnih kapaciteta s obzirom na broj osobnih automobila u gradu - kaže Lovoković, pojašnjavajući da se problem longitudionalnog prometa može riješiti sukladno GUP-u - gradnjom prometnica koje će povećati propusnu moć, izvesti lijeve skretače, rekonstruirati i denivelirati križanja, uskladiti semafore, a uparenim jednosmjernim ulicama povećati propusnost.

Privremena parkirališta

Lovoković drži kako Dravu valja premostiti još jednim cestovnim mostom prema Tvrđavici u pravcu Kanižlićeve ulice i spojiti zapadnu obilaznicu s Tvrđavicom. Barijere željezničke pruge i južne obilaznice može se svladati gradnjom podvožnjaka na Ulici sv. L.B.Mandića i Vukovarskoj ulici, te gradnjom južnog traka južne obilaznice i spojem Vinkovačke i južne obilaznice. Također treba pothodnicima ispod obilaznice spojiti naselja južno od južne obilaznice s gradom Osijekom.

Što se tiče parkirališta, problematična je središnja gradska zona, zona uz Kliničku bolnicu Osijek, željeznički kolodvor i tržnicu. Naime, u središtu grada već sada nedostaje 1.500 parkirnih mjesta pa treba izgraditi javne garaže i urediti privremena parkirališta na neizgrađenom građevinskom zemljištu - prvenstveno u Blok centru II, pojašnjava Danijela Lovoković.
Dakako, građane treba poticati na korištenje javnog gradskog prijevoza, povećavajući razinu udobnosti vozila gradskog prijevoza, učestalost polazaka autobusa i tramvaja, uz prilagodbu cijena prijevoza.

Ukratko, Danijela Lovoković drži da se prometne teškoće mogu najprije ublažiti poboljšavanjem stanja na prometnoj mreži jednostavnim i brzim rješenjima te uređenjem privremenih parkirališta, a potom korištenjem mehanizama urbane komasacije i izradom detaljnih urbanističkih planova rješavati imovinsko-pravne odnose na trasi novih koridora, izgraditi intrazonsku cestu, S-cestu, denivelirati križanja sa željezničkom prugom na Vukovarskoj i Ulici sv. L.B. Mandića, produžiti Kapelsku ulicu do Višnjevca, graditi obilaznicu Juga II, obilaznicu Tvrđavice, izgraditi javne garaže u Gundulićevoj, Blok centru II, uz Kliničku bolnicu Osijek i željeznički kolodvor. Istovremeno treba poticati građane na korištenje javnog gradskog prijevoza i ekološki prihvatljivih prijevoznih sredstava - bicikala, te uvesti tzv. shuttle autobuse u dijelovima grada koji nisu dostupni tramvajskom prometu (Višnjevac, Josipovac, Uske njive, Tvrđavica, Podravlje).

Deset kilometaracesta s tucanikom

U gradu Osijeku, bez prigradskih naselja, ukupna cestovna mreža duga je 250 kilometara. Od toga još je 10,5 kilometara cesta s tucaničkim kolnikom, a više od 17 kilometara je sa zemljanim kolnikom, odnosno bez kolnika, kaže Lovoković.

Piše: Darko Pejić/Glas-Slavonije.hr
Foto: Cacan/arhiva 031