Iz romana AZ progovaraju carica Teodora, Konstantin Filozof, knez Mutimir...
25.05.2009. 22:11
Prošlog je tjedna svoju novu knjigu AZ predstavila Jasna Horvat, poznata osječka spisateljica, teoretičarka kulture i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Predstavljanje je održano u Lapidariju rimskih spomenika Muzeja Slavonije Osijek, pred brojnom publikom, a o knjizi su govorile doc.dr.sc. Milica Lukić, prof.dr.sc. Helena Sablić Tomić, urednica Nives Tomašević te sama autorica.
Kako smo mogli saznati, u romanu AZ glagoljička slova preuzimaju ulogu voditelja radnje. Čitatelj upoznaje simboliku ovog davnog pisma živeći živote carice Teodore, Anastazija Bibliotekara, Konstantina Filozofa i kneza Mutimira...
Radnja romana odvija se u 9. stoljeću, u vrijeme solunske braće Ćirila (Konstantina) i Metoda. Središnji lik romana je Konstantin Filozof, tvorac novog pisma glagoljice u čije znakove je pohranjena ne samo slovna, nego i brojevna i simbolička vrijednost. Inspiraciju za glagoljicu Konstantin je pronašao u igri mlin, igri koju je od djetinjstva igrao posvuda... Kao što konstruiranjem rozete i njezinim različitim iscrtavanjima, kojima je i izveo glagoljička slova, Konstantin potvrđuje važnost kombinatorike, tako i roman u cjelini, strukturom sastavljenom po numeričkim vrijednostima glagoljičkih slova, gdje se svako poglavlje otvara jednim slovom, potvrđuje važnost igre kao takve.
Radnja romana odvija se u Carigradu, Kersonu, Moravskoj, Dalmaciji, Veneciji i Rimu. Životnu priču Konstantina Ćirila, iz različitih kuteva i na različite načine, osvjetljuju četiri pripovjedača (Metod, carica Teodora, Anastazije Bibliotekar i hrvatski knez Mutimir). Prvo poglavlje, „Jedinice Metodova dnevnika”, oblikovano je kao dnevnik Konstantinova brata Metoda – u njemu se otkriva Metodov pogled na mlađeg brata, obilježen brigom i ljubavlju, sjećanja na dane djetinjstva u obitelji i igri, na Konstantinovu nadarenost i posvećenost potrazi za znanjem i istinom, kao i njegova opsjednutost Sofijom, djevojkom koja mu se priviđa... U drugom poglavlju, „Desetice carice Teodore”, pripovjedač je Teodora. Tu saznajemo o Konstantinovim misijama Saracenima i Kazarima, upoznajemo običaje tih naroda, baš kao i samu Teodoru, bizantsku caricu, njezinu obitelj te prilike na Magnaurskom dvoru. Osim što je razlomljena mnoštvom najdubljih osjećaja - ljubavlju, krivnjom, boli, neshvaćenošću, razočaranjem - prema pokojnom mužu Teofilu i djeci, četirima kćerima i sinu, Teodora otkriva i osjećaje za koje dotada i nije znala da postoje – one prema Konstantinu Filozofu. Osim čežnje i nježnosti koju osjeća prema njemu, u Konstantinu ujedno prepoznaje svog tragično preminulog prvorođenog sina, također Konstantina. Treće poglavlje, „Stotice Anastazija Bibliotekara”, odvija se u Rimu, u vrijeme stvaranja legende o Konstantinovoj kršćanskoj misiji u Kersonu. Radi pisanja Italske legende, Anastazije upoznaje Konstantinovu osobnost te je tijekom svakodnevnih razgovora dalje prenosi mladom Ivanu Arhiđakonu... Anastazija upoznajemo u njegovoj nerazdruživoj staračkoj povezanosti s mačkom Acuteom. „Tisućice jednog Gebalima“, završno poglavlje, predstavljaju hrvatskog vladara Mutimira u razgovoru sa sinom Tomislavom, budućim hrvatskim kraljem. Tomislav u glagoljici, baš kao i Konstantin, također otkriva igru mlin te, sričući glagoljička slova, uživa u njihovoj igrivosti i neponovljivosti... Time glagoljica, uza sve drugo, postaje i glavnim likom romana AZ.
O autorici...
Jasna Horvat (1966.), redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, teoretičarka kulture i spisateljica, vezana je rođenjem, životom i radom za Osijek. Počinje pisati za djecu potkraj devedesetih, tijekom suradnje s osječkim Dječjim kazalištem Branko Mihaljević. Kao rezultat ove suradnje objavljuje knjigu dvaju dramatiziranih tekstova "Izgubljena vila" (Matica hrvatska, 2002.), a zatim i "Alemperkina kazivanja" (Naklada Ljevak, 2005.). Knjiga pisama Ireni Vrkljan "Pismo u pismo" (Naklada Ljevak, 2008.) potvrda je autoričine spisateljske svestranosti, a novi roman za djecu "Krijesnici" (Algoritam, 2009.) otkriva ustrajnu naklonost hrvatskoj mitologiji.
Iz Pogovora (dr.sc. Hrvojka Mihanović-Salopek)...
Izdavač: Naklada Ljevak, proljeće 2009.
Urednik: Nives Tomašević
Biblioteka: Otvorena knjiga
Kategorija: postmodernistički novopovijesni roman / – glagoljička simbolika –
Format: 13x20 cm (meki uvez, tvrdi uvez)
Broj str.: oko 200 str.
Moguća publika: čitatelji knjiga "Hadrijanovi memoari" (Yourcenar), "Ime ruže" (Eco), "Doba željeza" (Coetzee), "Čekajući barbare" (Coetzee)...
Kako smo mogli saznati, u romanu AZ glagoljička slova preuzimaju ulogu voditelja radnje. Čitatelj upoznaje simboliku ovog davnog pisma živeći živote carice Teodore, Anastazija Bibliotekara, Konstantina Filozofa i kneza Mutimira...
Radnja romana odvija se u 9. stoljeću, u vrijeme solunske braće Ćirila (Konstantina) i Metoda. Središnji lik romana je Konstantin Filozof, tvorac novog pisma glagoljice u čije znakove je pohranjena ne samo slovna, nego i brojevna i simbolička vrijednost. Inspiraciju za glagoljicu Konstantin je pronašao u igri mlin, igri koju je od djetinjstva igrao posvuda... Kao što konstruiranjem rozete i njezinim različitim iscrtavanjima, kojima je i izveo glagoljička slova, Konstantin potvrđuje važnost kombinatorike, tako i roman u cjelini, strukturom sastavljenom po numeričkim vrijednostima glagoljičkih slova, gdje se svako poglavlje otvara jednim slovom, potvrđuje važnost igre kao takve.
Radnja romana odvija se u Carigradu, Kersonu, Moravskoj, Dalmaciji, Veneciji i Rimu. Životnu priču Konstantina Ćirila, iz različitih kuteva i na različite načine, osvjetljuju četiri pripovjedača (Metod, carica Teodora, Anastazije Bibliotekar i hrvatski knez Mutimir). Prvo poglavlje, „Jedinice Metodova dnevnika”, oblikovano je kao dnevnik Konstantinova brata Metoda – u njemu se otkriva Metodov pogled na mlađeg brata, obilježen brigom i ljubavlju, sjećanja na dane djetinjstva u obitelji i igri, na Konstantinovu nadarenost i posvećenost potrazi za znanjem i istinom, kao i njegova opsjednutost Sofijom, djevojkom koja mu se priviđa... U drugom poglavlju, „Desetice carice Teodore”, pripovjedač je Teodora. Tu saznajemo o Konstantinovim misijama Saracenima i Kazarima, upoznajemo običaje tih naroda, baš kao i samu Teodoru, bizantsku caricu, njezinu obitelj te prilike na Magnaurskom dvoru. Osim što je razlomljena mnoštvom najdubljih osjećaja - ljubavlju, krivnjom, boli, neshvaćenošću, razočaranjem - prema pokojnom mužu Teofilu i djeci, četirima kćerima i sinu, Teodora otkriva i osjećaje za koje dotada i nije znala da postoje – one prema Konstantinu Filozofu. Osim čežnje i nježnosti koju osjeća prema njemu, u Konstantinu ujedno prepoznaje svog tragično preminulog prvorođenog sina, također Konstantina. Treće poglavlje, „Stotice Anastazija Bibliotekara”, odvija se u Rimu, u vrijeme stvaranja legende o Konstantinovoj kršćanskoj misiji u Kersonu. Radi pisanja Italske legende, Anastazije upoznaje Konstantinovu osobnost te je tijekom svakodnevnih razgovora dalje prenosi mladom Ivanu Arhiđakonu... Anastazija upoznajemo u njegovoj nerazdruživoj staračkoj povezanosti s mačkom Acuteom. „Tisućice jednog Gebalima“, završno poglavlje, predstavljaju hrvatskog vladara Mutimira u razgovoru sa sinom Tomislavom, budućim hrvatskim kraljem. Tomislav u glagoljici, baš kao i Konstantin, također otkriva igru mlin te, sričući glagoljička slova, uživa u njihovoj igrivosti i neponovljivosti... Time glagoljica, uza sve drugo, postaje i glavnim likom romana AZ.
O autorici...
Jasna Horvat (1966.), redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, teoretičarka kulture i spisateljica, vezana je rođenjem, životom i radom za Osijek. Počinje pisati za djecu potkraj devedesetih, tijekom suradnje s osječkim Dječjim kazalištem Branko Mihaljević. Kao rezultat ove suradnje objavljuje knjigu dvaju dramatiziranih tekstova "Izgubljena vila" (Matica hrvatska, 2002.), a zatim i "Alemperkina kazivanja" (Naklada Ljevak, 2005.). Knjiga pisama Ireni Vrkljan "Pismo u pismo" (Naklada Ljevak, 2008.) potvrda je autoričine spisateljske svestranosti, a novi roman za djecu "Krijesnici" (Algoritam, 2009.) otkriva ustrajnu naklonost hrvatskoj mitologiji.
Iz Pogovora (dr.sc. Hrvojka Mihanović-Salopek)...
Skriveno:
Izdavač: Naklada Ljevak, proljeće 2009.
Urednik: Nives Tomašević
Biblioteka: Otvorena knjiga
Kategorija: postmodernistički novopovijesni roman / – glagoljička simbolika –
Format: 13x20 cm (meki uvez, tvrdi uvez)
Broj str.: oko 200 str.
Moguća publika: čitatelji knjiga "Hadrijanovi memoari" (Yourcenar), "Ime ruže" (Eco), "Doba željeza" (Coetzee), "Čekajući barbare" (Coetzee)...
Objavio: Nandino |
Komentari (1)