Privremeno zatišje prije novih poskupljenja? Na udaru bi se mogle naći osnovne namirnice

Iako se rast cijena hrane posljednjih mjeseci privremeno smirio, potrošače bi uskoro mogao dočekati novi val poskupljenja. Prema analizi Europske središnje banke (ESB), kombinacija viših cijena energenata i sve izraženijih vremenskih nepogoda ponovno će potaknuti inflaciju hrane, a najveći pritisak očekuje se na cijene žitarica, kruha, tjestenine, mesa i mliječnih proizvoda.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, godišnja inflacija u Hrvatskoj u rujnu je iznosila 4,7 posto. Istodobno su cijene hrane na godišnjoj razini zabilježile pad od 0,6 posto. No, stručnjaci upozoravaju da to nije znak dugoročnog smirivanja tržišta.

Privremeno usporavanje rasta cijena dijelom je posljedica dobrih poljoprivrednih prinosa, dok bi se novi troškovi tek trebali preliti na krajnje potrošače.

Jedan od glavnih razloga očekivanog poskupljenja jest rast cijena nafte i plina. Skuplja energija povećava troškove proizvodnje, prijevoza, pakiranja i gnojiva, a njezin se utjecaj na cijene u trgovinama osjeti tek nakon nekoliko mjeseci. Posebno bi mogle poskupjeti pšenica, kukuruz i ječam, a potom i proizvodi od žitarica te meso i mliječni proizvodi zbog skuplje stočne hrane.

Dodatni problem predstavljaju ekstremne vrućine i suše koje su pogodile poljoprivredne usjeve. ESB procjenjuje da bi vremenske neprilike tijekom iduće godine mogle povećati inflaciju hrane za 0,3 do 0,8 postotnih bodova. Znakovi novog pritiska već su vidljivi: cijene neprerađene hrane u rujnu su porasle četiri posto.

Hrvatska bi pritom mogla biti posebno osjetljiva na nove poremećaje. Razlog je velika ovisnost o uvozu hrane, zbog čega se rast međunarodnih cijena i troškova prijevoza brzo odražava na domaće tržište. Uz to, hrana i piće zauzimaju veći udio u potrošačkoj košarici hrvatskih građana nego u prosjeku Europske unije.

Projekcije ESB-a predviđaju da bi inflacija hrane u eurozoni mogla dosegnuti 3,4 posto u trećem tromjesečju 2027. godine. Iako se ne očekuje tako snažan udar kao nakon početka rata u Ukrajini, stručnjaci upozoravaju da bi kućanstva mogla nastaviti osjećati posljedice kroz sve skuplju svakodnevnu kupnju. Plaće se, naime, oporavljaju, ali kupovna moć i dalje zaostaje za razinama prije inflacijskog vala.