Zmije u središtu grada: Za ubijenu životinju od 7.000 do 30.000 kazne

Iako potpuno neopasne, bjelouške koje se posljednjih dana mogu vidjeti diljem grada, izazvale su paniku među Osječanima.
Kako kažu građani, zmije se mogu vidjeti uz Dravu, ali i u urbanim naseljima daleko od vode poput Sjenjaka.

– Prestravila sam se kada sam prije nekoliko dana vidjela veliku zmiju na raskrižju Gundulićeve i Anine ulice. Srećom, zmija se na mene nije obazirala i samo je nastavila svojim putem te se sakrila ispod parkiranog automobila. Užasno se bojim zmija i nadam se da ovo nije neka otrovna vrsta, kaže sugrađanka Petra H.

Veterinarski inspektor Željko Vuković kaže kako mjesta za paniku nema jer su zmije koje se mogu vidjeti u Osijeku i okolici neotrovne i neopasne za ljude, a čak su i korisne jer se hrane štetnim glodavcima.

– Najčešće se mogu vidjeti bjelouške koje mogu narasti do dva metra, ali su i tako veliki primjerci potpuno neopasni. Bjelouške nikada nisu agresivne i u susretu s čovjekom samo žele pobjeći. Otrovnica u našim krajevima nema pa mjesta za strah i paniku među građanima koji vide zmiju jednostavno nema, objašnjava Vuković.

No, paničan strah od zmija nije rijetkost, a nije rijetkost ni da uplašeni sugrađani zatuku zmiju koju vide u dvorištu ili ispred kuće. Inspektor Vuković kaže kako je čak i uznemiravanje zaštićenih vrsta, među koje se ubraja i bjelouška, kažnjivo, a za namjerno ubijanje zaštićenih životinja predviđena je kazna od 7.000 do 30.000 kuna.

– Točan iznos kazne određuje sudac, a toj se cifri dodaje odšteta za ubijenu jedinku. Ove godine, srećom, još nisam morao intervenirati zbog zmija pa pozivam građane na strpljenje i samokontrolu jer za strah od zmija koje se mogu vidjeti kod nas jednostavno nema razloga, kaže Vuković.

Ne napadaju čak ni kada su stjerane u kut

Ulazak zmija u urbana naselja nije rijetkost jer uz ljude zmije imaju izobilje hrane. Stoga, valja znati da bjelouške nisu agresivne čak ni kada su stjerane u kut, a posljednja im je obrana da se prave mrtve i ispuštaju smrad iz analnog otvora. Hrane se žabama, ribama, puževima, ptićima, punoglavcima, ponekad i manjim sisavcima, a u potrazi za hranom i dolaze u dvorišta i urbana naselja.

Autor: Ivan Sekol/Glas-Slavonije.hr