#1:
Kanadske krave na farmi Novog Agrara daju do 30 litara mlijeka dnevno
Autor:
Goran Flauder
Postano:
08.12.2008. 12:35
 Posljednji ovogodišnji kontingent kanadskih junica idućeg bi tjedna boeingom 747 trebao sletjeti u osječku Zračnu luku. Stručnjaci Novog Agrara upravo su otputovali u Kanadu kako bi još 180 vrhunskih holstein junica pregledali i pripremili za let, te obavili brojne administrativne formalnosti.
U međuvremenu, posjetili smo novu govedarsku farmu Novog agrara na Maloj Branjevini, uz državnu cestu 15 km od Osijeka prema Đakovu, gdje je smješteno 726 junica od kojih je još 295 steonih, a ostale su već otelile 212 telića.
Među najsuvremenijim farmama u Europi
Novu farmu za tisuću muznih krava, Novi Agrar podigao je za godinu i pol dana. Kako na europskom tržištu u to vrijeme nije bilo dovoljno kvalitetnih i zdravih junica, odlučili su ih kupiti u Kanadi i to one holstein pasmine, s najboljim genetskim osobinama na svijetu. Nisu štedjeli niti na farmi, koja je tehnološki i građevinski među najnaprednijima u Europi s uspostavljenim ekološkim sustavom proizvodnje hrane i odlaganja otpada.
Stelju, ležišta i hranu osiguravaju iz vlastite ratarske proizvodnje, a način i kontrola mužnje, spremanje i otprema mlijeka računalno je organizirana i po najvišim higijenskim standardima. Krave idu na mužnju dvaput dnevno, koja se obavlja u strogo nadziranom i u potpunosti kompjutoriziranom postupku.
Upravo kada smo posjetili farmu, kontroliralo se ima li ona utjecaja na podzemne vode. Voditelj farme, Ivan Teskera, koji je na to mjesto došao prije dva i pol mjeseca, uvjeren je kako je farma projektirana tako da nikakvog utjecaja ne bi smjelo biti.
- Prošao sam mnoge farme, ali ovakvu još nisam vidio, ističe Teskera iznimno zadovoljan zatečenim stanjem, a posebno kvalitetom i zdravljen junica i teladi.
Ivan Teskera
Od 27 – 30 litara mlijeka dnevno
- Dobro odabrane junice, vrhunski građevinski objekti, lokacija uz državnu cestu, razuman vlasnik, jak menadžment i visoka kvaliteta proizvodnje mlijeka s besprijekornom higijenom, sve je to jamstvo dobrog poslovnog rezultata. Ostvarujemo velike količine najkvalitetnijeg mlijeka, jer od dopuštenog broja mikroorganizama u našem mlijeku ih je samo deset posto. Životinje odlično podnose hladnoću i niske temperature posljednjih dana ne odražavaju se na visoke količine mlijeka, kaže nam Teskera i navodi kako te krave daju do trećinu više mlijeka nego domaće.
Broj krava svakodnevno se povećava, a prosječno daju po 27 – 30 litara mlijeka dnevno. Na farmi je zaposleno 31 radnik, a kada je napune s planiranih tisuću junica, primit će još pet ljudi. Amortizacijski rok objekata je do 30 godina, a stada 5 – 6 godina, saznajemo od Ivana Teskere.
Udvostručili plaće za godinu dana
Privatizacija IPK Osijek – Ratarstvo-stočarstvo obavljena je po sustavu radničkog udjeličarstva i svi su zaposlenici dobili jednake udjele, a nakon godinu dana prodali ih Žitu. Višak zaposlenih, njih 430, zbrinuto je u dogovoru s državom, pa je nova tvrtka krenula s 243 zaposlenih, a zapošljava i stotinjak sezonaca.
- Plan smo pravili prema 40-tak hektara po čovjeku. Plaće su u odnosu na prošlu godinu udvostručene i danas prosječna plaća premašuje 4.000 kuna, uza sva socijalna davanja i nagrade poput božićnice, jubilarnih nagrada i regresa za godišnji odmor. Nitko još nije dobio otkaz kao tehnološki višak, tvrdi predsjednik uprave Marko Vučemilović-Šimunović.
Novi Agrar ima 8.400 ha zemljišta u koncesiji na 30 godina, na kojem uzgaja ratarske kulture (krmivo, šećernu repu, kukuruz, soju, suncokret, nešto povrća, lucernu, djetelinsko-travne smjese, te strnine za stelju). U zakupu obrađuje još 14,7 tisuća hektara na području između općina Dalj, Čepin i Šodolovci.
Marko Vučemilović-Šimunović
Žito u Novi Agrar uložilo 220 milijuna kuna
Novi Agrar iz Osijeka u vlasništvu je Žita d.o.o., tvrtke uspješnog poduzetnika Marka Pipunića. Sa 477,1 posto rasta u protekle tri godine, u natječaju poslovnog dnevnika Business.hr proglašena je drugom najbrže rastućom tvrtkom u pet slavonskih županija.
Bavi se uzgojem ratarskih usjeva , tovom junadi i proizvodnjom mlijeka. Ukupni prihod je sa 116 milijuna kuna 2006. godine lani porastao na gotovo 200 milijuna, a dobit sa 6 na 36 milijuna kuna. Novi Agrar i Žito u farmu su uložili 60 milijuna kuna, a još veću, kapaciteta 1.000 muznih krava i još toliko telića i junadi, grade kod Koške. Ondje u grupi Novog Agrara imaju i tvrtku Hana, najvećeg lokalnog proizvođača ratarskih kultura, čija će proizvodnja također biti u funkciji razvoja govedarstva.
- Žito je, kao jedini vlasnik, u Novi Agrar dosad uložilo 220 milijuna kuna. Rezultati su značajno porasli na ratarskim kulturama, a i tržište nam je zadnje dvije godine išlo u prilog. Mnogo smo uložili u stočarsku proizvodnju i godišnje proizvodimo šest tisuća grla junadi, pa očekujemo porast prihoda iz stočarskog sektora. Ratarska će proizvodnja sve više biti u funkciji stočarske, što će dovesti do veće stabilnosti poslovanja, kaže nam Marko Vučemilović-Šimunović, predsjednik uprave Novog Agrara.
Autor: Goran Flauder
|