Muzej likovnih umjetnosti: Otvorenje izložbe "Eksploatacija – aproprijacija: Slučaj M.S."

Muzej likovnih umjetnosti poziva vas na otvorenje izložbe "Eksploatacija – aproprijacija: Slučaj M.S." koje će se održati u četvrtak, 13. travnja 2023. godine s početkom u 19 sati.

Izložba Eksploatacija – aproprijacija: Slučaj M.S. vrlo izravnim radovima internacionalnih umjetnika dotiče se mnogo slojevitijih dijapazona sociološki intoniranih tema suvremenoga globalnog masmedijskog društva, no što se čini na prvi pogled. Ponajprije, tu je postmoderno, a sada već i post-postmoderno, pitanje citatnosti u suvremenoj umjetnosti te se stoga kao polazište izložbe uzimaju dva kultna rada Mladena Stilinovića: Eksploatacija mrtvih (1984. – 1990.), dovršen uoči raspada Jugoslavije, i An Artist Who Cannot Speak English Is No Artist (1992.), koji nastaje s rasplamsavanjem globalizacije, samo nekoliko godina nakon pada Berlinskog zida. U prvome je radu Stilinović umjetnik koji aproprira, odnosno eksploatira, a drugi je rad jedan od globalno najeksploatiranijih radova suvremenog umjetnika s ovoga područja, što se nastoji pokazati izložbenim konceptom.

U Eksploataciji mrtvih riječ je o eksploatiranju mrtvih slikarskih poetika – suprematizma, socijalističkog realizma, geometrijske apstrakcije te (za umjetnika) mrtvih znakova. Stilinović ističe važnost svijesti umjetnika o brutalnosti takvoga čina te stoga sam taj akt imenuje eksploatacijom, pojmom s negativnim predznakom. S druge strane, kroz problematiku engleskog jezika i njegova drugoga epohalnog rada An Artist Who Cannot Speak English Is No Artist put nas vodi do suvremenih umjetnika, koji u svojim radovima apropriraju, odnosno eksploatiraju to djelo. Ključne riječi nekih radova poput funding ili network, a koje su objedinjene na društvenim platformama poput Instagrama, pokazuju kroz sam jezik koliko je Business English, nažalost, sveprisutan i prihvaćen unutar globalnog svijeta umjetnosti. Kao što je Stilinović rekao, engleski danas sve strukturira - i povijest i povijest umjetnosti i politiku. Toga nismo ni svjesni. Zato to i jest bol. Međutim, njegovi su radovi još uvijek pokazivali naznake dekonstrukcije velikih ideja modernizma, dok je suvremena bol tupa, obojena karijerizmom i kapitalom. Je li ova izložba bunt protiv post-postmodernog vremena u kojemu živimo? Je li ovdje riječ o malenome globalnom antipokretu, omeđenom državama iz kojih ti umjetnici dolaze: Iran – Njemačka, Rumunjska, Makedonija, Kosovo, Srbija, Hrvatska? Aproprijacije – eksploatacije Stilinovićeva rada možemo interpretirati kao (uznemirujuće) semantičke vizualizacije pravca u kojemu se svijet (umjetnosti) razvija.

Umjetnici: Anca Benera i Arnold Estefan, Vlad Lucian Brateanu, Boris Burić, Jakup Ferri, Antonio Grgić, Igor Grubić, Đorđe Jandrić, Zlatko Kozina, Ivica Malčić, Nada Prlja, Anahita Razmi, Driton Selmani, Mladen Stilinović