Djeca na internetu sve izloženija: ‘Jednim klikom mogu postati žrtve, zabrane nisu dovoljne’

Odgovor na pitanje kako zaštiti dijete u digitalnom svijetu, danas je u Osijeku na završnom danu konferencije Cyber Security Conference 2026, nastojalo dati niz stručnjaka. Nakon dvodnevnih tema vezanih uz kibernetičku sigurnost kao stup obrane, treći se dan održava u suradnji s Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu u sklopu kojeg djeluje Centar za sigurniji internet, Hrvatskog instituta za kibernetičku sigurnost i Hrvatske udruge za odnose s javnošću.

– Ove godine, na jubilarnom desetom izdanju konferencije, kibernetičku sigurnost postavili smo kao jedan od ključnih stupova obrane, a posebno smo željeli otvoriti pitanje zaštite djece u digitalnom prostoru. S Centrom surađujemo već pet godina jer smatramo da sigurnost djece mora biti dio svake ozbiljne rasprave o kibernetičkoj sigurnosti. Internet je dio njihova života i zato ih moramo štititi istodobno edukacijom, odgovornim ponašanjem i tehnološkim rješenjima koja mogu ograničiti pristup štetnim sadržajima – rekao je Drago Žagar, predsjednik Hrvatskog instituta za kibernetičku sigurnost.

Tko štiti djecu kada je ekran uključen bila je jedna od tema, a o njoj je govorio Gordan Turković, izvršni direktor CTA komunikacija, kao komunikacijski stručnjak, ali i kao roditelj. Ulogu Centra za sigurniji internet u zaštiti dječjih prava, predstavio je predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak.

– Djecu ne možemo zaštititi samo zabranama i tehnološkim rješenjima. Moramo ulagati u prevenciju, medijsku pismenost i edukaciju od najranije dobi, ali jednako tako educirati roditelje i stručnjake koji s djecom rade. Samo informirano dijete i informirana odrasla osoba mogu prepoznati rizik i na njega pravodobno reagirati – rekao je Ramljak.

Temu “Kada dijete jednim klikom postaje žrtva”  te koje su pravne i stvarne posljedice dijeljenja fotografija, snimki, poruka i digitalnog sadržaja, s primjerima iz prakse predstavila je Vlatka Mišljenović Dasović, odvjetnica i partnerica u Odvjetničkom društvu Burić i Mišljenović Dasović. O digitalnim subkulturama te jesu li one prostor pripadanja ili prostor rizika, govorila je Tea Čičić, stručna suradnica u zagrebačkom uredu Centra za sigurniji internet, a o aktualnoj temi zabrana korištenja društvenih mreža, u uvodu konferencije više je rekao i Tomislav Ramljak.

– Pozdravljamo svaku inicijativu koja ide u smjeru veće zaštite djece na internetu, uključujući i ograničavanje pristupa društvenim mrežama. Međutim, iskustvo pokazuje da sama zabrana nije dovoljna. Internet ne možemo jednostavno zaključati, djeca često vrlo brzo pronađu način kako zaobići tehnička ograničenja. Zato uz regulaciju moramo nastaviti snažno ulagati u prevenciju, digitalnu i medijsku pismenost te djecu učiti kako sigurno i odgovorno koristiti internet – dodao je Ramljak.

O temi “Kada je dijete vijest?” govorili su sudionici panela iz četiri različita aspekta. Hana Hrpka, predsjednica Udruge Hrabri telefon, Franjo Lacković, pedagog u Osnovnoj školi Vladimira Becića, Marina Bešić-Đukarić, novinarka Nove te i Ivana Gusak Galić iz IGG Komunikacija.

– Cilj panela je pokazati kako na isti slučaj nasilja u školi različite struke gledaju iz različitih perspektiva. Novinari trebaju informaciju, škola nastoji zaštititi dijete, stručnjaci upozoravaju na posljedice izlaganja djeteta javnosti, a komunikacijski je izazov pronaći ravnotežu između prava javnosti da zna i prava djeteta na privatnost i zaštitu. Važno je naglasiti da odgovorno novinarstvo nije samo pitanje koje informacije imamo, nego i odluke koje informacije nećemo objaviti kada bi one mogle dodatno ugroziti dijete – rekla je Gusak Galić.

Konferencija u Osijeku, petu je godinu za redom u sklopu CSC-a okupila sudionike iz područja zaštite dječjih prava, odgojnih i obrazovnih institucija te udruga koje rade s djecom. Bila je to prilika da na konkretnim primjerima razmijene iskustva sa stručnjacima iz područja zaštite djece, komunikacija, prava, obrazovanja i medija s ciljem boljeg razumijevanja digitalnog okruženja u kojem se djeca danas nalaze kako bi zajednički radili na prevenciji i edukaciji i djece, ali i odraslih.