Mladi od 22 do 24 godine najčešće diplomiraju, prednjače društvene znanosti

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i portala Gradonačelnik.hr, najviše diplomiranih studenata ima između 22 i 24 godine (43,4 posto), a slijede oni od 25 do 27 godina (32,7 posto). U ostalim dobnim skupinama udjeli su znatno manji, dok je najmanje diplomiranih u dobi od 37 do 39 godina (1,8 posto).

Najviše studenata završava društvene znanosti (36,8 posto), potom tehničke (25,7 posto) te biomedicinu i zdravstvo (13,2 posto). Slijede humanističke, biotehničke i prirodne znanosti, dok je najmanje diplomiranih iz umjetničkog područja (2,6 posto).

U 2024. godini 609 osoba steklo je akademski naziv sveučilišnog specijalista, od čega 65,7 posto žena. Najviše specijalista bilo je u dobi od 30 do 34 godine, a čak 94,3 posto prethodno je diplomiralo u Hrvatskoj. Doktorat je steklo 812 osoba. Žene čine većinu i među upisanima u akademskoj 2024./25. godini (58,4 posto), potvrđujući dugogodišnji trend.

Većina studenata (83,3 posto) studira na fakultetima, a gotovo dvije trećine svih upisanih koncentrirano je na Sveučilište u Zagrebu. Slijede Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Rijeci i Sveučilište u Splitu.

Gledano po gradovima (bez Zagreba), najviše netom diplomiranih imali su Split, Osijek i Rijeka, dok je po broju diplomiranih na 1.000 stanovnika prednjačila Hrvatska Kostajnica. Među gradovima s više od 10 diplomiranih na tisuću stanovnika istaknuli su se i Vrlika, Dugo Selo i Đakovo.

Podaci potvrđuju da visoko obrazovanje ostaje važan razvojni resurs, a ulaganja gradova u studente i mlade izravno doprinose njihovoj dugoročnoj konkurentnosti i kvaliteti života.