Iduće godine izgradnja kanala Dunav – Sava od 950 milijuna eura

– Kanal Dunav – Sava za razvoj Slavonije i Istočne Hrvatske jednako je značajan kao što je izgradnja autoceste bila za Južnu Hrvatsku, rečeno je na sjednici, zbog čega su u Vladi uvjereni da će Hrvatski sabor konsenzusom podržati Prostorni plan.

Radi se o velikom investicijskom projektu o kojem se počelo raspravljati još daleke 1737. godine, a sada je napokon došlo vrijeme za njegovu realizaciju, istaknula je premijerka Jadranka Kosor.

Projekt je vrijedan 950 milijuna eura, obuhvaća dvije županije i 12 jedinica lokalne samouprave, a izgradit će se pet luka i pristaništa te 23 cestovna i pješačka mosta, dodala je Kosor.

Ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić napomenuo je da će kanal biti izgrađen kao plovni put 5.b klase kojim će moći ploviti gotovo svi najveći riječni brodovi.

Kanal objedinjuje tri najbitnije funkcije – plovidbu, navodnjavanje i odvodnju, te prometno povezuje tri najvažnije hrvatske rijeke – Dunav, Savu i Dravu, a omogućit će i u svijetu sve popularniji riječni cruising turizam.

– Izgradnjom kanala povezat će se 10. cestovni i željeznički koridor sa 6. dunavskim koridorom, a Hrvatska će se pozicionirati kao podunavska i jadranska država, naglasio je Bačić.

Taj kanal bit će dio 570 kilometara složenog prometnog koridora Podunavlje – Jadran s kombiniranom riječno – željezničkom vezom, čime će se Hrvatska bolje povezati sa Srednjom Europom.

Kanal će skratiti plovidbu Savom prema Zapadnoj Europi za 417 kilometara, odnosno za dva dana i dvije noći, a plovidba prema Crnom moru bit će kraća za 85 kilometara. Također će se omogućiti navodnjavanje 35.750 hektara poljoprivrednog zemljišta i odvodnja sliva kanala u funkciji uređenja površinske odvodnje na 173.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, dodao je Bačić.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković očekuje da će uz kanal niknuti poslovne zone u koje će doći investitori kako bi koristili blagodati jeftinog prijevoza.

Uvjeren sam da će se vrijeme u tim krajevima ubuduće mjeriti kao “vrijeme prije kanala i poslije kanala“, zaključio je Čobanković [Hina]

Kanal Dunav-Sava
[web:03dcc5f496]http://img27.imageshack.us/img27/6585/kanav.jpg[/web:03dcc5f496]
[web:03dcc5f496]http://i55.tinypic.com/ay9j5v.jpg[/web:03dcc5f496]

[spoil:03dcc5f496]Građevine višenamjenskog kanala Dunav-Sava

Kanal Dunav-Sava, od Vukovara do Šamca, kada bude dovršen služit će poljoprivredi, prometu i vodnom gospodarstvu. Njegove su tri glavne funkcije: navodnjavanje, plovidba i odvodnja. Kanal je najkraća plovna veza u smjeru zapadne i istočne Europe. Njime se skraćuje plovni put za 417 km u smjeru zapada i 85 km u smjeru istoka. Većim svojim dijelom kanal prati postojeće vodotoke: Vuku, Bosut, Bid i Konjsko. Dno kanala širine je 34 m, vodno lice je širine 58 m, dok je dubina 4 m. Najmanji polumjer kanalskog zavoja bit će kod mjesta Cerne i iznosit će 700 m. Pokosi kanala bit će obloženi da bi spriječili eroziju od valova i struje vode. U blizini Vukovara, na otprilike 5 km od Dunava izgradit će se nova luka, a bit će smještena između Marinaca i Bršadina, na prostoru od oko 750 ha. Prednosti vodnog u odnosu na željeznički i cestovni prijevoz su znatne a mogu se svesti na slijedeće: dulji vijek trajanja objekata, mala potrošnja energije, veća sigurnost, manji troškovi prijevoza itd. Konkurentnost roba na svjetskom tržištu očituje se i u cijeni u kojoj su, osim ostalog, ugrađeni i troškovi prijevoza. Troškovi prijevoza u Njemačkoj po toni prevezena robe po jednom kilometru iznose za riječni promet 4, željeznički 14, a cestovni 24 pfenninga, pa se iz toga može vidjeti opravdanost gradnje i uređenja plovnih puteva.

Kanal će imati dvije brodske prevodnice: dunavsku i savsku. To su armirano-betonske građevine ukopane u tlo u kojima se brod podiže ili spušta za prijelaz iz rijeke u kanal ili obratno. Najveća razlika razina vode koju treba svladati u Savskoj prevodnici iznosi 7.0 m, a u Dunavskoj 4.3 m. Vrijeme punjenja prevodnice iznosi oko deset minuta. Stalni vodostaj u kanalu iznosi +80 m n.m. što odgovara plovnom vodostaju. Pretežni dio vremena vodostaji Save su viši, a Dunava niži od stalnog vodostaja u kanalu tako da je uglavnom smjer tečenja od Save prema Dunavu.

Kanalom će se spojiti slivovi Bid-Bosuta i Vuke tj. prostor od oko 4000 km2, a tako spojeni slivovi bit će nadzirani Dunavskom ustavom. Dunavska prevodnica bit će od Dunava udaljena 9 km, dok će Savska prevodnica od Save biti udaljena svega 1.3 km. Spoj kanala i Save bit će nadziran prevodnicom i ustavom savskog hidrotehničkog čvora. Spriječavanje poplave na slivu kanala osigurat će se gravitacijskim ili mehaničkim ispuštanjem vode u Savu koritom Bosuta (kao i u sadašnjem stanju), te novom mogućnošću, gravitacijskim ispuštanjem dolinom Vuke u Dunav. Tako će grad Vinkovci biti zaštićen od poplave. Poljoprivredne površine uz kanal biti će natapane vodom iz kanala. O važnosti natapanja poljoprivrednih površina za gospodarski razvoj zemlje pisao je prof.dr.sc. Zorko Kos u Glasniku Akademije, broj 4/1997.

Brojne su građevine potrebe za funkcioniranje kanala. Osim već spomenute dvije brodske prevodnice trebat će i izgraditi: dva pristaništa, pet ustava, jedan sifon, dvije crpne stanice, šesnaest cestovnih i četiri željeznička mosta. Ukupna dužina prilaznih cesta za nove mostove iznosit će oko 50 km.

Predluke, dunavska i savska, su u stvari dvije luke: jedna prije prevodnice i druga u kanalu. Potporni zidovi za pristajanje brodova izvedeni su kao armirano-betonske konstrukcije, a sastoje se od donjeg zida, gornjeg zida, poprečnih rebara, naglavnih greda, ploča i pilota. Donji zid debljine 100 cm je armirano-betonska dijafragma visine 13 m od čega je 6.5 m ukopano u tlo, a 6.5 m je izvan tla. Gornji je zid visine 8 m, pridržan poprečnim zidovima debljine 100 cm, na svakih 5 m. Okrugli piloti profila 100 cm postavljani 4.9 m iza dijafragme na svakih 5 m, a pridržavaju uzdužne grede, ploču i poprečne zidove.

Prevodnice su ukupne dužine po 300 m, visine zidova 16.5 m, debljine zidova 2.5 m, debljine temeljne ploče kroz koju se upušta voda u prevodnicu 3.5 m, a širina svjetlog otvora između zidova 13.0 m. Za jednu prevodnicu potrebno je oko 40 000 m² betona.

Ustave služe za regulaciju vodnog režima, protočnog kapaciteta 5 do 60 m³/s, a raznih su dimenzija. Sve imaju po dva potporna zida i do četiri razdjelna. Potporni zidovi visine preko 7 m moraju se sidriti zategama u tlo. Debljine potpornih zidova (uz tlo) su 100 cm, dok su debljine razdjelnih zidova 80 i 100 cm, a temeljne ploče 100 cm. Sve se ustave nadziru za fazu remonta na uzgon (isplivavljanje) i na klizanje. Faktor sigurnosti za oba slučaja mora iznositi najmanje 1.5. Radi spriječavanja opasnosti od klizanja temeljnoj ploči većine ustava dodana su poprečna rebra u tlu. Beton svih ustava, crpnih stanica i prevodnica je MB30, a armatura RA-400/500.

Ustava i crpna stanica “Hidrotehničkog čvora Dunav” sastoji se od pet dilatacija, a ima vanjske dimenzije: dužina 28 m, širina 37 m (ustava 17 m + crpna stanica 20 m) i visine (dubine ukopa u tlo) 12 m. Za ovu ustavu i crpnu stanicu potrebno je oko 4500 m³ betona.

Ustava “Bosut – nizvodno” sastoji se od jedne dilatacije, a ima vanjske dimenzije: dužina 12.5 m, širine 16 m i visine 8.5 m. Ukupna količina betona iznosi 750 m³.

Ustava “Hidrotehničkog čvora Sava” sastoji se od jedne dilatacije, a ima vanjske dimenzije: dužina 20.5 m, širina 13 m i visine 9 m. Ukupna količina betona za ovu ustavu iznosi oko 1400 m³.

Ustava “Bosut Vinkovci” sastoji se od jedne dilatacije, a ima vanjske dimenzije: dužina 14.0 m, širina 4 m i visine 8.5 m. Ukupna količina betona za ovu ustavu iznosi oko 280 m³.

“Crpna stanica Vuka” sastoji se od jedne dilatacije, a ima vanjske dimenzije: dužina 23.0 m, širina 5 m i visine 13.5 m. Ukupna količina betona iznosi oko 700 m³.

Procijenjuje se da će ukupni iskopi za izgradnju kanala iznositi oko pedeset milijuna m³.

prof.dr.sc. Zorislav Sorić[/spoil:03dcc5f496]

[web:03dcc5f496]http://www.scribd.com/fullscreen/63791457?access_key=key-22hf799pzxi9w98357ra[/web:03dcc5f496]