Prema rezultatima
Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. u Republici Hrvatskoj bila su ukupno
2 391 944 stana, što je
povećanje od 6,5% u odnosu na stanje u Popisu 2011. Broj stanova za stalno stanovanje, koji uključuje nastanjene i privremeno nenastanjene (prazne) stanove (
2 028 725) bio je veći za 6,1%. Broj nastanjenih stanova smanjio se za 4,2%, dok se u znatnoj mjeri (za 43,0%) povećao broj privremeno nenastanjenih stanova, objavio je
DZS.
Hrvatska po podacima DZS-a ima
600 tisuća nenastanjenih stanova i 231 tisuću vikendica.
Od ukupno
1.4 milijuna nastanjenih stanova, najveći broj odnosi se na
trosobne stanove (26,3 posto), zatim
četverosobne (26 posto) i
dvosobne stanove (21,6 posto).
Peterosobni stanovi čine 12,6 posto,
jednosobni 7,1 posto,
šesterosobni 4,1 posto dok se udio stanova sa
sedam, osam te devet i više soba kreće u rasponu od 0,5 do 1,1 posto.
Usporedba po županijama pokazuje da stanovi prosječno najveću površinu imaju u
Međimurskoj (114 m2),
Zagrebačkoj (110 m2),
Krapinsko-zagorskoj (109 m2),
Koprivničko-križevačkoj (108 m2) te
Varaždinskoj županiji (106 m2).
Nasuprot tomu, županije s prosječno najmanjom površinom stanova jesu
Ličko-senjska (89 m2),
Primorsko-goranska (83 m2),
Splitsko-dalmatinska (82 m2),
Šibensko-kninska (82 m2) te
Grad Zagreb, sa 79m2.
U nastanjenim stanovima u Hrvatskoj živjelo je ukupno
1.4 milijuna kućanstava koja su koristila te stanove prema različitim osnovama korištenja.
Najveći udio od čak 86,5 posto činila su kućanstva
privatnih vlasnika ili suvlasnika, zatim 7,8 posto kućanstava je koristilo stan na temelju
srodstva s vlasnikom ili najmoprimcem stana, dok je 4,4 posto kućanstava koristilo stan na osnovu slobodno
ugovorene najamnine s vlasnikom stana.
Sa statusom najmoprimca sa zaštićenom najamninom bilo je
jedan posto kućanstava, a 0,3 posto kućanstava koristilo je stan po ostalim osnovama, podaci su Popisa 2021.
Foto: Osijek031.com/Arhiv
Nebitno
