Kao kruna cjelodnevnog programa "
Osijeku s potpisom, Hrvati iz Vojvodine", koji se u petak prvi put održao u Osijeku u sklopu
Dana Hrvata iz Vojvodine – u Hrvatskom narodnom kazalištu priređena je
svečana akademija s koncertom hrvatskih udruga iz
Vojvodine.
Na koncertu je sudjelovalo
više od stotinu sudionika. Bila je to prezentacija tradicijske kulture (plesova, nošnje, glazbe, narodne književnosti…) bunjevačkih, šokačkih i srijemskih Hrvata s one strane Dunava. Nastupili su:
HKC Bunjevačko kolo iz Subotice, HKPD Jelačić iz Petrovaradina, KUDH Bodrog iz Monoštora, HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, HGU Festival bunjevački pisama iz Subotice, te Marija Kovač i Bernadica Ivanković.
Pred Hrvatima u Srbiji veliki izazov – popis stanovništva
Na početku programa, publici se obratio osječki gradonačelnik
Ivan Radić, koji je zahvalio hrvatskoj zajednici u Srbiji što
štiti i njeguje hrvatski jezik, kulturu i običaje u Srbiji, podsjetivši kako u Srbiji djeluje više od 40 aktivnih hrvatskih udruga s oko 300 manifestacija godišnje.
–
Oni su jamstvo očuvanja hrvatskoga identiteta u Srbiji. Pred Hrvatima u Srbiji je popis stanovništva u listopadu ove godine. Na prostorima na kojima su stoljećima prisutni, Hrvati s ponosom trebaju posvjedočiti svoju pripadnost hrvatskom narodu i tako sačuvati bogatstvo koje im je povjereno. A svu raskoš i bogatstvo hrvatske riječi, glazbe, nošnje i običaja imamo priliku vidjeti večeras u osječkom HNK-u – kazao je gradonačelnik Radić, poručivši Hrvatima u Srbiji kako su im vrata Grada Osijeka uvijek otvorena.
Uz osječkog gradonačelnika, govorili su i zamjenik osječko-baranjskog župana
Josip Miletić, narodni zastupnik i predsjednik DSHV-a
Tomislav Žigmanov i na kraju programa predsjednica HNV-a
Jasna Vojnić.
Održana tribina ,,
Društveno-politički položaj Hrvata u Srbiji – stanje i perspektive”
U sklopu 1. Dana Hrvata iz Vojvodine, u Kulturnom centru u Osijeku održana je i tribina ,,
Društveno-politički položaj Hrvata u Srbiji – stanje i perspektive”, gdje su se mogli čuti
brojni izazovi s kojima se suočavaju Hrvati u Srbiji, kao što su isključenost iz procesa donošenja odluka, podzastupljenost u javnom sektoru i negativan društveni ambijent.
Od nekadašnjih
200.000 Hrvata u Srbiji, prema posljednjem popisu, ostalo je
manje od 60.000. Demografski trendovi i društveno ozračje su
nepovoljni po ovu zajednicu te HNV i druge hrvatske institucije kroz kampanju ”
Znam tko sam” nastoje djelovati kako bi na predstojećem popisu stanovništva u Srbiji potaknuli i ohrabrili one koje prikrivaju svoju pripadnost hrvatskom narodu.
Tribinu je moderirala glavna urednica Hrvatske riječi
Zlata Vasiljević, a sudjelovali su i zamjenik gradonačelnika
Dragan Vulin te župan OBŽ
Ivan Anušić.
Otvorena izložba ,,
150 godina Bunjevačkih i šokačkih novina i Vile”
Vulin i Anušić nazočili su i otvorenju izložbe ,,
150 godina Bunjevačkih i šokačkih novina i Vile” autorice
Katarine Čeliković, koja se održala u predvorju Kulturnog centra u Osijeku. Govoreći o povijesnim vezama Hrvata iz Osijeka i Subotice, Čeliković je rekla:
–
Biskup Strossmayer bio je prijatelj našem biskupu Ivanu Antunoviću, obojica su rođena iste 1815. godine. Bez podrške biskupa Strossmayera ne bi bilo ni Bunjevačkih i šokačkih novina i mnogih drugih plodova. Negdje je preporod išao brže, u Bačkoj je bio zakašnjeli. Ono što smo naslijedili od predčasnika danas svjedočimo s ponosom i želimo to prenijeti na one koji dolaze. Otuda i projekt ‘Godine novog preporoda’ kojega provode hrvatske institucije u Srbiji, a u okviru kojeg je realizirana ova izložba.
Održano predstavljanje temata o suvremenom dijalektalnom pjesništvu na novoštokavskoj ikavici među Hrvatima u Bačkoj
U okviru programa Osijeku s potpisom, Hrvati iz Vojvodine, na Filozofskom fakultetu u Osijeku održano je i predstavljanje temata o suvremenom dijalektalnom pjesništvu na novoštokavskoj ikavici među Hrvatima u Bačkoj, kojemu je nazočio predsjednik osječkoga Gradskog vijeća
Vladimir Ham.
O dijalektalnom pjesništvu Hrvata u Bačkoj govorili su izbornica pjesama za temat Katarina Čeliković i autor uvodne studije Tomislav Žigmanov, ocijenivši kako je u pitanju umjetnički najrelevantnije dijalektalno pjesništvo među svim štokavskim hrvatskim dijalektima.
Tekst i foto: Osijek.hr
Nebitno
