
Javno predavanje
judaistice i književnice Paule Rem održano je 9.rujna 2022.u 18 sati u
Kulturnom centru pod naslovom "
Od Mojsija do Košera - elementi židovstva u hrvatskoj književnosti". Program je organiziran u sklopu
Mjeseca židovske kulture, manifestacije
Židovske općine Osijek, po svojem opsegu i složenosti jedinstvene u Europi. Na početku i na kraju programa, učenik Glazbene škole Franjo Kuhač
Ivan Bulić i njegov brat
Marin Bulić uz klavirsku pratnju nastavnice glazbe
Ivančice Hinek izveli su dvije pjesme: hebrejsku molitvu
Avinu Malkeinu (Max Janovski, Raymond Goldstein) i brodvejski hit biblijske tematike
Close Every Door (Andrew Lloyd Webber, Tim Rice). U Kulturnom centru okupilo se četrdesetak građana, uključujući mnoge iz javnog i kulturnog života grada.
Doktorandica judaistike i komunikologije
Paula Rem u predavanju je naglasila da je
kršćanstvo, temeljna religija europskog kulturnog kruga, proizišlo iz židovstva, počinjući kao jedna od židovskih sekcija za vrijeme okupacije Judeje od strane Rimskog Carstva, a koja se tek kasnije odvojila u zasebnu religiju. Najzabavnije se ta geneza može gledati u sjajnom filmu Life of Brian, genijalnoga Monthy Pytonovca Terryija Jonesa.
Današnji europski, slavenski, ali i hrvatski identiteti temeljeni su na judeokršćanskim vrijednostima. Ovo je pokazano na primjerima iz suvremene hrvatske književnosti. Marulićeva Judita, jedna je od važnih knjiga za nastanak hrvatskog nacionalnog identiteta, temeljena ne na apokrifu o Juditi, koji nije dio židovskog Tanakha, ali je dio kršćanskog Starog zavjeta.
Od "
lektirskih" tekstova također je spomenut Krležin lik
Joakim Dijak Žigman u Zastavama, čiji je identitet nepoznat, ali postoje naznake da bi mogao potjecati iz obitelji Židova asimiliranih kao reakcija na antisemitizam.
Od najnovije književnosti, predstavljene su knjige proze "
Balade o Josipu" i "
Krucifiks" briljantnoga romanopisca, a poznatijeg kao vršnog hrvatskog suvremenog pjesnika
Milorada Stojevića, tečni i popularni ljubavni roman "
Košer"
Davora Špišića, metahistorijske proze "
Vrijeme snova" i studija "
Vjera Biller"
Mirka Ćurića, jeruzalemski putopis akademkinje - "
Peto evanđelje"
Dubravke Oraić-Tolić, borhesovska "
Pamfilos ili pripovijesti dokonjaka"
Alberta Goldsteina i punkerska zbirka pjesama
"Sibir" Stjepana Petea.
Od srpske književnosti koja koristi židovske motive navedeni su romani
"San o ljubavi i smrti" i "Kuća zaborava" Filipa Davida te Pekićeva dvotomna "Atlantida" i "Besnilo" te 1999.
Predavačica je također objasnila metaforu "obnove" u židovstvu, koje iščekuje "obnovu" društva u mesijansko doba - doba mira i jednakosti.
Publika je iznimno pozorno i vedro primila zlatni glas Ivana Bulića te nadahnuto i precizno predavanje Paule Rem.
