Prvi neslužbeni podaci
Državnog zavoda za statistiku s početka ove godine o prirodnom kretanju stanovništva u 2021. govorili su da je situacija
loša, a potvrda je sada došla i u službenim brojkama, piše
Jutarnji list.
Naime, premda je lani rođeno
663 djece više negoli godinu prije, činjenica da je umrlo
5689 osoba više nego 2020. Podaci govore da je lani umrlo
62.712 osoba, a godinu prije
57.023 osobe. Samo u dvije pandemijske godine broj umrlih u odnosu na 2019.
povećan je za više od deset tisuća. Drugim riječima, u 2021. bilo je
26.204 više umrlih nego rođenih (
36.508).
Da je riječ o katastrofi, potvrđuje podatak da je 2012. u Hrvatskoj rođeno
41.771 dijete, a prošle godine samo
36.508. Lani je stopa prirodnog prirasta bila negativna i iznosila je minus 6,7, a negativan je i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) koji iznosi 58,2. Zabrinjavajuće je što je u svim županijama prirodni prirast bio
negativan, i to najviše u
Zagrebu, minus 2932, a vitalni indeks 73,3. Pozitivan prirodni prirast imalo je samo 25 gradova i općina, a negativan njih čak 530.
U Hrvatskoj su lani sklopljena
18.203 braka ili 4,7 na 1000 stanovnika, ali razveden je gotovo
svaki treći brak, točnije njih 5100, odnosno na 1000 sklopljenih brakova razvedeno je njih 280. No da natalitet nije uvijek povezan s brakom, govore podaci prema kojima je iz godine u godinu sve više djece rođene izvan braka, a u prošloj godini bilo ih je 30 posto.
U svim tim demografskim podacima za 2021. najviše zabrinjava
veliko povećanje broja umrlih, čemu je najveći krivac korona koja je najviše života uzela u dobnoj skupini između 60 i 79 godina.
Ivan Čipin, demograf s
Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, tvrdi kako je prošlogodišnji broj umrlih u Hrvatskoj bio
iznimno visok, posebno imajući u vidu da su sve dostupne prognoze broja umrlih napravljene prije pandemije (Eurostat i UN) prognozirale oko
52 tisuće umrlih za 2020. i 2021. Ni u jednoj varijanti nije prognozirano da će u prošle dvije godine umrijeti
10.000 ljudi više od petogodišnjeg prosjeka, što jasno pokazuje da to nije zbog stare dobne strukture jer je populacija bila jednako stara i u godinama prije pandemije.
„
A veliki negativni prirodni prirast u prošloj godini (-26.204) nije rezultat manjeg broja živorođenih, kao što se to implicira, nego naprotiv, znatno povećanog broja umrlih. Štoviše, broj rođenih u 2021. bio je veći nego u 2020. i 2019. godini, ali to nije moglo promijeniti situaciju“, naglašava dr. Čipin.
Postoje li izgledi da se ova
crna demografska slika bitnije promijeni, teško je prognozirati. Naime, obzirom na manji broj novorođenih u posljednjih desetak godina, bit će u budućnosti i manje mladih u fertilnoj dobi, što bi, pak, moglo značiti i manje djece u idućih deset ili 15 godina. Ne možemo se osloniti niti na migracije, jer podaci pokazuju da su oni koji dolaze u Hrvatsku čak 80 posto muškarci koji ovdje ne zasnivaju obitelj, već isključivo dolaze raditi i tako pomagati obitelj negdje drugdje.
Ipak, broj umrlih u 2022. trebao bi biti niži nego u 2021. „
Ako ne dođe neki smrtonosniji soj na jesen, očekujem da će broj umrlih u 2022. biti niži nego u 2021. i trebao bi se spustiti ispod 60 tisuća“, optimističan je dr. Čipin.
Tekst: Osijek031.com
Foto: Pexels.com/Ilustracija
Nebitno
