Zeleni četvrtak, 28. travnja 2022. na osječkim tržnicama uz šparoge – za strpljive vrtlare i hitre kuhare.
Tanke, nježne, samonikle bile su najprije lijek za sve i sva – od uboda pčela, zubobolje, loše probave, slabog srca do vodene bolesti. Hedonistički antički Rim premjestio ih je iz divljine u vrtove, iz ljekarne u kuhinju, a vještim sušenjem i neobičnim postupkom zamrzavanja produžio je kratku sezonu neobične mediteranske povrtnice.
Prošla su mnoga stoljeća prije nego li je osvojila ostatak Europe i svijeta, a prošlo je tek desetak godina od kako je osvojila slavonska polja i osječku tržnicu. Sezona im je kratka (u nas od druge polovice travnja do polovice svibnja) i čini se da ovih dana prvo na tržnici pogledom tražimo svježe uspravne zelene svežnjeve.
O šparogama znamo mnogo. Vole je podjednako vrsni kuhari, gurmani i nutricionisti;
- ukusna je, može se pripremiti na bezbroj načina, a s pravom je možemo nazvati super
- hranom koja je korisna kod pretilosti, pomaže čistiti organizam (djeluje kao diuretik) i regulira probavu, korisna je za srce (regulira visoki tlak), blagotvorno djeluje na cijeli organizam zahvaljujući biokativnim tvarima koje imaju antioksidativni učinak te vitaminima koje sadrži (A, C, K, B9).
No, šparoga može biti i mjera za strpljivost i mjera za hitrost. "Uzgajajte šparoge," poruka je pjesnikinje Miriam Waddington, "čekajući da niknu, postati ćete strpljivi". A uradite li nešto "brže nego li se šparoge skuhaju", onda ste uistinu hitri – tako bi barem rekao rimski car August, jedan od najpoznatijih obožavatelja šparoga.
Nebitno
