Gotovo
50 posto mladih povremeno ili često razmišlja o
odlasku iz Hrvatske, pokazuju
rezultati istraživanja koje je proveo
Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) na uzorku od
660 ispitanika iz cijele zemlje.
U istraživanju je sudjelovalo 660 mladih u dobi
od 18 do 30 godina s prebivalištem u Hrvatskoj, a provedeno je lani
od 23. rujna do 1. prosinca preko društvenih mreža i e-maila.
Znakovito je da gotovo polovina mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku, rekao je član SSMH-a
Domagoj Dalbello, iz čega proizlazi da
ne odlaze impulzivno, nego razmatraju opcije prije nego što odu.
Prosječna vjerojatnost iseljavanja mladih u javnom sektoru je 3,1, a u privatnom više - četiri, što u gospodarskom smislu predstavlja problem.
Nešto više od polovice mladih
živi s roditeljima, a oni koji su se odselili, to su uglavnom učinili s 18 ili 19 godina, što se poklapa s odlaskom na studij, a kasniji odlazak od roditelja povezan je s
kasnijim zasnivanjem obitelji.
U civilnom društvu aktivno je 15 posto mladih, a sedam u nekoj
političkoj stranci. Mladi koji su aktivniji u civilnom društvu u prosjeku u
manjoj mjeri žele iseliti. Oni koji su aktivniji u
vjerskoj zajednici manje žele iseliti, dok je članstvo u političkoj stranci također povezano s
nižom željom za iseljavanjem.
Istraživanje je pokazalo da mladi koji
češće glasaju imaju nešto manju želju za iseljavanjem pa je prema tome jedan od čimbenika iseljavanja politička apatija i nedostatak vjere da mogu išta promijeniti.
Istraživanje je također pokazalo da mlade koji više žele ostati, uz Hrvatsku vežu asocijacije
ljepota i domovina, dok su korupcija i turizam asocijacije onih koji će vjerojatnije iseliti.
„
Od onih koji žele iseliti iz Hrvatske, prve dvije asocijacije na riječ Hrvatska bile su im korupcija i turizam. Što znači da u svakom slučaju prepoznaju korupciju kao jedan od ključnih problema, isto kao što prepoznaju i problem da se možda previše usmjeravamo na turizam, a ne na druge djelatnosti koje su jednako tako bitne što smo vidjeli sad u pandemiji“, rekao je Dalbello.
Marin Strmota, docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i bivši državni tajnik za demografiju, upozorio je kako je udio mladih sve manji pa time imaju sve manji glas u ukupnoj populaciji. „
Ako imate rast udjela starije populacije, naravno da se javne politike tada usmjeravaju na stariju populaciju jer to nosi relativno više glasova“, rekao je.
Upitan je li veći problem iseljavanje mladih ili nemotivacija za imanjem djece onih koji ostaju, odgovorio je kako je iseljavanje najveći ekonomski problem, no ne može se u potpunosti odvojiti jedno od drugog jer Hrvatska ima sve negativne procese - ukupnu i prirodnu depopulaciju, generacijsku depopulaciju i emigracijsku depopulaciju.
Tekst: Osijek031.com
Foto: Pexels.com/Ilustracija
Nebitno
