s Knjige na dobrom glasu - Klasične priče – vječna inspiracija [1/1]
Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama

Knjige na dobrom glasu - Klasične priče – vječna inspiracija

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Redakcija 031
Offline
Avatar

Ukupno postova: 55558
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 27.09.2021. 20:06 
Naslov:  Knjige na dobrom glasu - Klasične priče – vječna inspiracija
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Klasične priče; iako se vrlo često pripisuju osobama koje su ih prikupljale i prerađivale, Perrault, Grimm, Andersen, u novije vrijeme Disney; većinom su nastale kao narodne priče. Prenosile su se usmenim putem i vođene interpretacijom kazivača, a kako se kasnije pokazalo i zapisivača, podlijegale su mnogim promjenama. Ovdje ćemo se osvrnuti na novije, tiskane inačice triju takvih priča: Crvenkapice, Snjeguljice i Trnoružice. Izbor smo napravili s namjerom da predstavimo, ne samo različite pristupe samom sadržaju, već i istaknemo ono nešto što svako od tih izdanja, u moru varijacija na temu, čini posebnim.



Steve Smallman, britanski autor, koji je nakon dugogodišnje karijere ilustratora odlučio baviti se i pisanjem, kreirao je zanimljiv serijal okupljen pod nazivom Bajke koje su krenule krivo. Iako spomenuti naslov ne okuplja hrvatsko izdanje tih slikovnica, kod nas ga se često koristi jer, upravo zahvaljujući njemu, mnogi lakše prepoznaju ovaj niz općepoznatih priča, prepričanih na suvremen, prema mišljenju nekih tradicionalista, ponekad previše alternativan način. Nama je među najdražima Tko je dobar, a tko ne, Crvenkapice?. Priča koja se temelji na kultnom susretu nepoznatog lika – negativca i naivne djevojčice odjevene u crveno, ali potiče na promišljanje o predrasudama i prosudbi nekoga na osnovu njegovog vanjskog izgleda te ukazuje na mogućnost nasjedanja na slatkorječivu zamaskiranost zlonamjernika pa tako upozorava da, negativac, zaista, ne mora uvijek biti vuk.

Snjeguljica, koju je prepričala britanska autorica Stella Gurney, a na hrvatski jezik prevela Nataša Ozmec, pažnju privlači ilustracijama hrvatskih umjetnika Zdenka Bašića i Manuela Šumberca. Oprema tog izdanja raznim prozorčićima na otvaranje, pomičnim dijelovima na izvlačenje i rotiranje, čitatelju omogućuje prisniju interakciju s tekstom.

Slična je, a s druge strane sasvim drukčija, situacija s naslovom Trnoružica iz serijala Orkestar priča priču. Uz tekstualnu preradbu priče o uspavanoj ljepotici i likovne kreacije Jessice Courtney-Tickle to izdanje reproducira zvučne ulomke opere Trnoružica Petra Iljiča Čajkovskog s namjerom da se čitatelju na pristupačan način približi svijet klasične glazbe.

Philip Pullman, britanski autor priredio je pedeset i tri priče svjetski poznatog dvojca i objavio ih pod naslovom Grimmove bajke za male i velike. Svaku je priču prepričao, naveo ostale verzije, dao svoj osvrt i nadovezao se na promišljanja drugih.

Za razliku od Pullmana, koji se bazirao na priče braće Grimm, argentinski psihoterapeut Jorge Bucay u svom djelu Klasične priče da se bolje spoznaš, okuplja, prepričava i analizira manji broj priča; ali zalazi u starogrčku mitologiju, osvrće se na avanture slavnog drvenog lutka i donosi priču o Maloj sireni prema izvornoj verziji H. C. Andersena, koja, što mnogi ne znaju, završava nesretno. I Pullman i Bucay pristupili su pričama na sebi svojstven način te ukoliko odlučite posvetiti se kojem od ta dva naslova, pripremite se na razmišljanje i propitivanje vlastitog stava o bajkama.

Do sada smo naveli primjere različitih obrada dobro nam poznatih i poprilično sličnih događanja no, prije no što zađemo u svjetove koji tek u detaljima nude poveznicu s navedenim pričama, moramo spomenuti naslov, koji se prema takvoj podjeli nalazi negdje na sredini. Već sam naziv Ubodena i uspavana, kao i mnogi elementi unutar samog djela, daju naslutiti koji je klasik bio inspiracija, ali ova priča odlazi u posve drugom smjeru. Navodimo riječi s poleđine knjige, koje savršeno opisuju ono što se nalazi unutar korica tog Mitopejinog izdanja: "Možda mislite da znate ovu bajku. U njoj se mlada kraljica sprema za udaju. U njoj ima dobrih, hrabrih, prekaljenih patuljaka. U njoj je dvorac, zavijen u trnje, a u tom dvorcu, priča se, princeza zauvijek spava zbog vještičje kletve. Ali u ovoj se bajci neće pojaviti plemeniti princ na vjernom konju. Ispredena je nitima tamne magije, zavojite i prepletene i zakučaste i iskričave. U njoj se kraljica još možda pokaže kao junakinja…" Dodat ćemo još samo da je tekst napisao Neil Gaiman, a ilustracijama ga je popratio Chris Riddell, uvjereni da je mnogima to dovoljan razlog da budu zaintrigirani uzeti knjigu u ruke.

Bibiloteka Neruševec Darka Macana, serijal je namijenjen djeci, ali onoj nešto starijoj, odvažnijoj i sklonoj istraživanju mračnijih područja mašte. Mi ovdje izdvajamo petu knjigu spomenute biblioteke naslovljenu Trnoručica. Igra riječima protkana je i kroz ostale dijelove serijala: Dlakovuk, Jadnorog, Pampiri, Djed Mrz i Ljubožder, a ima li uopće poveznica između Trnoručice i Trnoružice ili su to samo većina slova imena, nećemo otkriti. Radije bismo pozvali čitatelje da se sami upuste u avanturu.

Preostaje nam još malo prostora, tek toliko da vam skrenemo pažnju na krimić Snjeguljica mora umrijeti njemačke autorice Nele Neuhaus.






I triler Crvenkapica, hrvatskog autora, Jurice Pavičića. Uz napomenu da su klasične priče bile samo nadahnuće za nastanak tih romana, njihov sadržaj nema većih dodirnih točaka s bajkama.




Završavamo knjigom u kojoj teksta uopće nema. Danijel Žeželj dao je ukoričiti ilustracije nazvane Šuma ili Crvenkapica, kojima je kreirao animaciju, a svakom tko se odluči za papirnato izdanje, ostavljen je slobodan prostor za vlastito tumačenje priče.

Tek smo zagrebli po površini iznimno kompleksne i slojevite teme i obuhvatili smo samo neke od novijih naslova koji imaju veće ili manje veze s bajkama. Klasičnih priče, naravno, ima mnogo više, njihovim se preradama ne može ni naslutiti kraj, a mi, još uvijek, s nestrpljenjem očekujemo svaku.

Tekst: Andreja Grošelj, dipl. knjižničarka

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: