Hrvatska je na najboljem putu da
1. siječnja 2023. godine napusti
kunu te kao službeno sredstvo plaćanja uvede
euro, piše
Jutarnji list.
Kao i obično, i o ovom pitanju javnost se podijelila u tabore:
zagovornike uvođenja eura, neodlučne i jasne protivnike. Polemika o uvođenju eura uglavnom se svodi na raspravu o tome hoće li i koliko nakon konverzije
porasti cijene robe i usluga u Hrvatskoj, a prema podacima koje je Jutarnji dobio iz
HNB-a, može se očekivati da ćemo nakon konverzije za pojedine proizvode doista plaćati nešto
veće iznose.
Tako barem pokazuje statistika nastala na iskustvu ostalih članica eurozone koje su prošle
proces uvođenja eura, a u kojima se pokazalo kako
najveća poskupljenja treba očekivati u
ugostiteljstvu, točnije
restoranima i kafićima. No, ni ostali sektori uslužnih djelatnosti neće biti pošteđeni poskupljenja.
Iskustvo
Nizozemske pokazuje da su cijene u restoranima nakon uvođenja eura porasle za
3,5 posto, u
Njemačkoj je taj rast iznosio
2,2, u
Finskoj dva posto dok su
Austrija i Grčka zabilježile nešto manja povećanja u segmentu ugostiteljstva,
od 0,2 do 0,5 posto.
Povećanje cijena moglo bi nastupiti i u segmentu
čišćenja, popravka i iznajmljivanja odjeće čemu su svjedočili građani
Francuske, Njemačke i Estonije. Poskupjeti bi mogle i
frizerske usluge te općenito
usluge uljepšavanja, a rast cijena očekuje se i u djelatnosti s
ervisa informatičke, audiovizualne te fotografske opreme.
Određeni proizvodi koji u startu imaju nešto niže cijene poskupjet će kao posljedica zaokruživanja cijena (i to naviše, naravno), što bi najznačajnije moglo biti vidljivo kod
pekarskih proizvoda i novina.
Računica je jednostavna – ono što je u kunama prije koštalo
euro i 20 centi vrlo će vjerojatno biti zaokruženo na
euro i pol, što na tako mali iznos predstavlja znatan skok, dok je zaokruživanje cijena na niže realno očekivati tek kod trajnih potrošnih dobara veće vrijednosti.
Prema projekcijama HNB-a, očekuje se da bi novine i knjige tako od 2023. u Hrvatskoj mogle poskupjeti
2.06 posto, financijske usluge
1.9, usluge smještaja
1.7 posto, obuća
1.6, sportske usluge
1.5 posto, a ugostiteljske
1.2 posto.
Neke zemlje eurozone, poput Finske, nakon uvođenja konverzije bilježile su i
rast cijena voća. U Irskoj je najveći skok cijena bio u sportskim i rekreativnim uslugama, u Slovačkoj su najviše poskupjeli hrana i bezalkoholna pića, dok susjedna Slovenija na prvom mjestu bilježi poskupljenja u restoranima i kafićima, poput poskupljenja popravka obuće i kućanskih aparata, a potom i usluga prijevoza.
Tekst i foto: Osijek031.com
Nebitno
