AZOO je objavio dugo iščekivane
Smjernice za početak nastavne godine 2021./2022. vezane uz
provjeru odgojnoobrazovnih ishoda. Poseban naglasak u smjernicama stavljen je na
ocjenjivanje, odnosno vrednovanje, učenika, prenosi portal
srednja.hr
Ako su učenici ili učitelji/nastavnici zbog epidemioloških razloga završili u samoizolaciji kraćoj od dva tjedna, za to vrijeme učenici
ne bi trebali dobivati brojčane ocjene već se predlaže učenike vrednovati samo
formativno. Formativno se vrednovanje mora provoditi svakodnevno jer je učenicima i roditeljima važna
povratna informacija o uspješnosti učenikova rada i kako napreduju sa znanjem u pojedinačnom predmetu. Sve nastavne materijale koji se daju učenicima potrebno je svakodnevno pregledati i vratiti ispravljene.
Ako se pak
nastava na daljinu provodi dulje vrijeme, potrebno je provesti
najavljeno sumativno vrednovanje učenika. Sumativno vrednovanje treba se provoditi uravnoteženom izmjenom pisanog i usmenog provjeravanja.
Da pojasnimo, sumativno je ono vrednovanje kod kojeg se procjenjuje trenutačno
učenikovo znanje i njegove trenutačne vještine, primjerice provjera poznavanja povijesnih činjenica na satu povijesti. S druge strane, formativno je vrednovanje neprestano praćenje dinamike i kvalitete učenikova napredovanja tijekom cijele godine; primjerice, kada nastavnik povijesti učeniku kaže da mu dobro ide poznavanje činjenica i okolnosti, međutim da ima malo problema s kartografijom pa da na tome mora poraditi. Kod formativnog vrednovanja, dakle,
nema numeričke ocjene.
Agencija napominje da učitelji i nastavnici autonomno odlučuju o tehnologiji koju će koristiti. Ono što trebaju jest redovito upisivati bilješke u
e-imenik, tako da one budu jasne i razumljive učenicima i roditeljima.
Iz AZOO-a učiteljima napominju kako za provođenje pisane provjere raspolažu čitavim nizom
digitalnih alata koji omogućavaju kreiranje digitalnih pisanih provjera, ali i da se digitalna pisana provjera mora temeljiti na istim pravilima koja vrijede za pisane provjere u tiskanom obliku. Koristeći digitalne alate za provedbu pisane provjere znanja učenika, učitelj/nastavnik i učenik će dobiti povratnu informaciju o uspješnosti svog rada odmah po predaji rada.
Savjetuju i da učenici pišu uvodno provjeravanje neopterećeni te da se provjere ne vrednuju ocjenom, a naglašavaju kako učitelj i nastavnik samostalno sastavlja uvodne provjere jer najbolje poznaje svoje učenike. Smjernice naglašavaju i važnost pozitivnog stava učenika prema školi.
Ovisno o rezultatima uvodne provjere, potrebno je s učenicima ponoviti i uvježbati sadržaje koji nisu na prihvatljivoj razini, a moguće ih je provesti kroz godišnji kurikul. Pri ponavljanju i uvježbavanju sadržaja treba pojačano raditi na ishodima u kojima su učenici pokazali slabiju razinu ili neuspjeh. S rezultatima uvodnog provjeravanja važno je upoznati učenike i roditelje da bi dobili informaciju o razini odgojno-obrazovnih postignuća na početku nastavne godine. Ti bi podaci trebali motivirati učenike na
učenje, razvoj vještina, sposobnosti, a roditelje na pružanje podrške kod kuće, zaključuju iz Agencije.
Tekst: Osijek031.com
Foto: Pixabay.com/Ilustracija
Nebitno
