s Počela je sedma po redu Kreativna riznica [1/1]
Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama

Počela je sedma po redu Kreativna riznica

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Redakcija 031
Online
Avatar

Ukupno postova: 54204
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 22.04.2021. 14:00 
Naslov:  Počela je sedma po redu Kreativna riznica
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Sedma po redu Kreativna riznica krovne teme Meandrirana kreativnost svečano je otvorena u srijedu 21. travnja 2021. na Svjetski dan kreativnosti i inovativnosti. S obzirom da se održava u “novo normalnim“ uvjetima programski se sadržaji izravno prenose online odnosno na daljinu, dok su se uživo mogli susresti samo izlagači. Svečano otvorenje Kreativne riznice vodila je simpozijarhica Josipa Mijoč istaknuvši kako je svrha ovogodišnjeg programa popularizacija meandriranja kreativne industrije u složenim poslovnim, investicijskim i umjetničkim postupcima radi koji se kreativna industrija drži mjerom razvijenosti društva. Izvijestila kako se četverodnevni program Kreativne riznice sastoji od 41 događaja na kojima sudjeluje 80 izlagača te 20 studenata rizničara (volontera).

Boris Crnković, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku, pozdravio je sve pratitelje Kreativne riznice i istovremeno istaknuo prednost društvenih mreža koje su omogućile da sva događanja mogu pratiti osobe iz različitih krajeva i najavio je kako se Kreativna riznica ove godine održava u obilježju meandra, na spomen poznatog osječkog umjetnika Julija Knifera. Također je ponosno naglasio kako Ekonomski fakultet 31. svibnja slavi 60 godina postojanja i da je program Kreativne riznice organiziran u godini koju je UNESCO proglasio Godinom kreativne industrije za održivi razvoj. Prodekanica Sunčica Oberman Peterka istaknula je kako je prošlogodišnja Kreativna riznica, koja se također održala online, privukla više od 70.000 pregleda te se nada kako će ovogodišnji sadržaj privući još veći broj. Posljednja riječ pripala je Jasni Horvat, predsjednici uprave Kreativne riznice, koja je poručila - „kreativnost se prepoznaje po sposobnosti prevladavanja ograničenja primjenom znanja, razvojem znanosti i istraživačkih sposobnosti te napose hrabrošću“ . Jasna je Horvat naglasila kako nadvladana ograničenja postaju prednost jer redovito donose nova rješenja. Za jedan od takvih primjera navela je ovogodišnju izvedbu Kreativne riznice koja primjenom suvremene tehnologije i izvrsnom suradnjom s rizničarima – studentima volonterima, donosi posve novi pristup u populariziranju kreativne industrije.



Na prvome danu Kreativne riznice sudjelovalo je preko dvadesetak izlagača, a program je bio raznovrstan, ispunjen mnoštvom tema i bogatim događanjima – od okruglog stola, intervjua, predstavljanja projekata do panel-diskusije.

Prvi događaj prvoga dana Kreativne riznice održao se na temu Meandrirani mediji čiji su sudionici značajni predstavnici medija s dugogodišnjim iskustvom. Okrugli stol okupio je medijske stručnjake koji su se dotaknuli nekoliko tema – utjecaja tehnologije na medije i tradicionalne oblike izvještavanja, povezanosti društvenih mreža i mlađih generacija koje uspostavljaju nove korisniče zahtjeve, djece i medija, načina izvještavanja koji su obojeni senzacionalističkim tonovima, zakona o medijima te drugih tema kojima su određeni mediji. Sudionici okruglog stola bili su: Lana Ciboci (Edward Bernays), Biljana Pavlović (Vinkovačka TV), Antonija Tomasović (Slavonska TV), Gordan Masnjak (Online LIVE TV Croatia) i Tomislav Levak (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku).



Događaj Kreativni projekti sektora tržišnog komuniciranja i oglašavanja organiziran je u obliku intervju sa Sinišom Waldingerom, kreativnim direktorom agencije Bruketa&Žinić&Grey. Razgovor je vodila Jasna Horvat (Ekonomski fakultet u Osijeku), a teme su razgovora bile kreativna dostignuća tvrtke Bruketa&Žinić&Grey i načini na koje se postaje kreativnim direktorom. Siniša Waldinger je otkrio kako u kreativnom zanimanju ne postoje čvrsta pravila, ali je istaknuo neke od bitnih i poželjnih poslovnih vještina od kojih se posebno ističu organizacijske i sociološke vještine, pristupačnost osobe i otvorenost prema naručiteljima i suradnicima. Također smatra kako su temeljne investicije u kreativnoj industriji investicije u znanje i obrazovanje. Za projekte budućnosti, u okviru sektora oglašavanja, naglašava važnost tehnološkog znanja.

Predstavljanje projekta Volontiranje kao stil života predvodila je Julia Perić (Ekonomski fakultet u Osijeku), inicijatorica i koordinatorica Volonterskog programa na Ekonomskom fakultetu u Osijeku koji je pokrenut sredinom 2009. godine. Volontiranje ne samo da je jedno od najznačajnijih i najbržih načina na koji ljudi ostavljaju utjecaj i pomažu drugima, volontiranje je puno više. Kako je naglasila u predstavljaju volontiranja kao stila života, volontiranje osobi pridonosi na mnoge načine, krenuvši od toga da pomaže u ostvarivanju bolje komunikacije, razvoju osobne i socijalne kompetencije, ali pridonosi i boljem snalaženju u dinamičnim i promjenjivim okruženjima. Istaknula je kako je Kreativna riznica odličan primjer volontiranja jer je riječ o velikom događanju gdje volonteri, popularno nazivani rizničari, pripremaju i organiziraju program i materijale, a takav način rade pomaže osobnom i profesionalnom razvoju.



Prva je panel-diskusija Kreativne riznice Andizetsko brendiranje grada okupila nekoliko znanstvenika koji su svoje profesionalno i znanstveno djelovanje posvetili gradu Osijeku. Sudionici diskusije bili su: moderatorica Josipa Mijoč (Ekonomski fakultet u Osijeku), Jasna Horvat (Ekonomski fakultet u Osijeku), Davor Bobić (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), Ivan Kelić (Ekonomski fakultet u Osijeku), Iva Buljubašić (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku) i Alen Biskupović (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku). U kratkom uvodu razjašnjeno je značenje imena Andizet koje se nalazi u naslovu panel-diskusije (Anidzeti su bili pripadnici plemena koje je nadjenulo ime Mursa predantičkom naselju na prostoru današnjeg Osijeka). Sudionicu su ukratko opisali način na koji doživljavaju grad Osijek, a odgovori su bili vrlo raznovrsni – počevši od Osijeka kao lijepe europska oaza, mjesta bogate kulturne i povijesne baštine, grada s posebnim identitetom, grada bogatstva, grada sigurnosti i udobnosti, do grada po mjeri čovjeka, grada meandra, grada zagrljaja i grada koji Osvaja. Tema panel-diskusije bila je suvremeno brendiranje grada, određivanje sektora koji ojačavaju kreativnu industriju grada Osijeka te strategija kojima se postižu ključni ciljevi brendiranja grada. Kroz raspravu su se svi sudionici složili da je strategija bitan temelj za brendiranje, da se kultura i gospodarstvo moraju spajati te da je ispravna metodologija neizostavna u procesu brendiranja grada. Zaključak rasprave je na izrazitoj ulozi istraživanja stajališta eksperata koji bi oblikovali smjernice za buduće brendiranje grada te posebice na uvažavanju svih generacijskih potreba i sklonosti.

Mirela Hutinec – doktorandica, arheologinja, muzealka i ravnateljica Muzeja vučedolske kulture te voditeljica arheoloških istraživanja Vučedola, bila je sudionicom intervjua koji je vodila Magdalena Jelečević. U intervjuu je istaknuta važnost vučedolskog kulturnog kompleksa koji se proširio po europskim zemljama te se smatra jedinstvenom kulturom koja se nije prolazno pojavila nego je kao utemeljeni standard. Mirela je Hutinec naglasila kako je Arheološki park Vučedol jedan od najvećih projekata koji se provodi u partnerstvu s Ministarstvom kulture i medija RH, a nositelj je projekta Muzej vučedolske kulture. Muzej je otvoren za javnost i, kako naglašava Mirela Hutinec, cilj je predstaviti muzej kao medij koji će javnosti približiti vučedolsku kulturu te kao ustanovu koja provodi brojne projekte, radionice i edukacije. Projekt Arheološki park Vučedol u visokoj je fazi projektiranja, a s radom bi trebao započeti sljedeće godine o čemu će javnost na vrijeme biti obaviještena.



Drugi po redu okrugli stol održan na Kreativnoj riznici, održao se pod naslovom Osječki poslovi budućnosti, a sudionici su bili osobe s višegodišnjim i profesionalnim iskustvom u IT sektoru. U raspravi su sudjelovali: Josipa Mijoč (Ekonomski fakultet u Osijeku), Mihael Tomić (Mono Ltd.), Zorin Radovačević (Analytics), Boris Crnković (Ekonomski fakultet u Osijeku), Kornelija Mlinarević (Grad Osijek), Andrej Mlinarević (PROTOTYP) i Zvonimir Kaprocki (RT-RK Automotive). Sudionici su podijelili vlastita iskustva u postupcima zapošljavanja djelatnika te su istaknuli poželjne i potrebe poslovne vještine pri zapošljavanju u informatičkim poduzećima. Vještine koje su sudionici istaknuli smatraju ih nužnima u području kreativne industrije i poslova budućnosti su ponajprije – dostatno formalno obrazovanje, visoka motivacija te spremnost na dodatno (cjeloživotno) učenje, samorazvoj, sposobnost rješavanja problema, iskrenost, dobre komunikacijske vještine, timski duh, snalaženje u stresnim i novim, dinamičnim situacijama. Rasprava se najvećim dijelom usmjerila na poslovnu budućnost Osijeka, budućeg osječkog IT parka koji je jedinstvenim projektom u Republici Hrvatskoj čime već i sada doprinosi prepoznatljivosti grada. Također se istaknula važna uloga Sveučilišta kao jedne od ključnih prednosti razvoja grada te potrebe okrupnjavanja informacijskih poduzeća i zadržavanja visokoobrazovanih stručnjaka u Osijeku.

Posljednje izlaganje prvoga dana Kreativne riznice bilo je Meandriranje vinskom kulturom, a projekte povezane s vinskom kulturom predstavljali su Vinko Ručević (Vinita), Ivan Grgić (Adverta), Antun Biloš (Ekonomski fakultet u Osijeku) i Željko Garmaz (Vinske priče), Ivana Jurić (TZ OBŽ). Razgovor je istaknuo neke od bitnih elemenata vinske kulture koja se razlikuje s obzirom na tradiciju, ali i gospodarska obilježja nekog područja. Sudionici su govorili o svojim poslovnim iskustvima te mnogim vinskim zanimljivostima. Uočili su kako se u promicanju vinske kulture upotrebljavaju raznovrsni marketinški alati, no oni nisu usmjereni na uvjeravanje potrošača nego u zadovoljavanje njihovih potreba. Vinska kultura kompleksno je i široko područje koje može poslužiti kao inspiracija u provođenju određene strategije te se vinskom kulturom može uspješno brendirati grad ili pa čak država. Ana Zrnić (Ekonomski fakultet u Osijeku) čitala je izabrane ulomke iz Filozofije vina Belle Hamvasa, a razgovor je vodila Ana Mitar.





Tekst i foto: Kreativna riznica

Najava: Kreativna riznica [2021.]: Meandrirana kreativnost [program]

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: