Siječanj je mjesec posvećen
zdravlju žena, kada tradicionalno svojim aktivnostima senzibiliziramo javnost i pružamo važne informacije o mogućnostima sprječavanja i ranog otkrivanja
raka vrata maternice. Iako naše aktivnosti provodimo kontinuirano tijekom cijele godine,
Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice široj javnosti poznat i kao
Dan mimoza, prigoda je kada o ovome problemu progovaramo na simboličan način uz
cvijet mimoze, a koja upravo svojom nježnošću simbolično ukazuje na važnost osvješćivanja o ovoj bolesti.
Svojom učestalošću i smrtnošću, ali i nizom etioloških spoznaja rak vrata maternice izazov je suvremene medicine te značajan
javnozdravstveni problem u razvijenim i u nerazvijenim zemljama.
Bolest je to od koje zahvaljujući današnjim mogućnostima u medicini i javnom zdravstvu, uzimajući u obzir mogućnosti i znanja koja su nam dostupna i mogućnostima ranog otkrivanja ove bolesti, ne bi smjela teoretski oboljeti niti umrijeti ni jedna žena u svijetu. No na žalost još uvijek veliki broj žena nađu se u tužnoj statistici umrlih od ove bolesti.
Rak vrata maternice
zloćudna je bolest koja se razvija u dijelu maternice koji se otvara u rodnicu. Nastaje tako što dolazi do promjena na stanicama vrata maternice koje počinju nekontrolirano rasti. Ove promijenjene stanice prolaze kroz niz predstadija koji u konačnici, ako se ne otkriju na vrijeme mogu prijeći u invazivni rak. Simptomi raka vrata maternice
nespecifični su i rijetki. I dok predstadiji obično nemaju nikakve simptome, uznapredovale stadije prate nepravilno krvarenje, krvarenje između dva menstrualna ciklusa, krvarenje nakon spolnog odnosa, neuobičajeni iscjedak ili bolovi u donjem dijelu trbuha. Dijagnoza bolesti se postavlja na temelju ginekološkog pregleda i uzimanja Papa testa, kolposkopije (kolposkop-povećalo sa svjetlom, omogućuje ginekologu da pomnije pregleda vaš vrat maternice) i biopsije ( ako postoje bilo kakve abnormalnosti, uzima se mala količina tkiva za dodatnu analizu).
Ako se rano otkrije, može se
spriječiti ili uspješno liječiti, međutim ipak gotovo
530 000 žena diljem svijeta svake godine razvije tu bolest, a oko
270 000 nepotrebno umire od nje. Poznata je kao jedna od najčešćih vrsta raka u žena, a većina slučajeva bilježi se u zemljama koje još nisu uspostavile sustavne prakse probira i prevencije.
U Europi od raka vrata maternice obolijeva više od
60.000, a umire više od
25.000 žena. Istočna Europa područje je najveće pojavnosti i smrtnosti od raka vrata maternice u Europi. Hrvatska u odnosu na istočnu Europu ima povoljniju situaciju, ali u odnosu na zapadnu Europu znatno lošiju. U Hrvatskoj je rak vrata maternice
11 najčešće sjelo raka u žena, a godišnje već dulji niz godina bilježi se oko
300 novooboljelih i više od
100 umrlih žena. Od 2005. do danas u Osječko-baranjskoj županiji postupno se smanjuje broj novooboljelih žena, od vodeće pozicije na razini Hrvatske do današnjeg broja koji je značajno ispod prosjeka Hrvatske, jednako tako smanjuje se i smrtnost zadnjih godina. U Osječko-baranjskoj županiji je rak vrata maternice 12 najčešće sjelo raka u žena i godišnje bilježi oko 20 novooboljelih žena i oko 10 umrlih žena, ali uz sve prisutni postupni trend povećanja otkrivanja bolesti u njenoj najranijoj fazi.
Kako je vidljivo unutar same Europe postoje velike razlike, a jednako tako i unutar same Hrvatske što ukazuje na veličinu javnozdravstvenog problema te bolesti. Preventivne mjere za rak vrata maternice u Hrvatskoj od šezdesetih godina prošlog stoljeća, dovele su do značajnog pada broja novooboljelih žena kroz razdoblje od dva desetljeća (44%). Silazni je trend bio prisutan sve do 1991. godine, no nakon tog razdoblja ne primjećuju se značajni pomaci u smanjenju broja oboljelih i umrlih žena.
Rak vrata maternice jedinstvena je vrsta zloćudne bolesti, iz niza razloga: prvo uzročno je povezan s
HPV infekcijom (Humani papilomavirus visokog rizika), a drugo postoje vrlo uspješne i znanstveno dokazane metode sprječavanja njegova nastanka i ranog otkrivanja, kao što su organizirani programi probira (Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja raka vrata maternice), cijepljenje protiv
Humanog papiloma virusa (HPV), ali i mogućnosti uspješne edukacije cjelokupne javnosti. Sve ove navedene metode i njihovo kombiniranje daje nam mogućnosti za sprječavanje njegovog nastanka i razvoja u gotovo više od 95% slučajeva, a ujedno predstavlja jednu od rjeđih zloćudnih bolesti koja ukoliko se otkrije u ranoj fazi razvoja, može potpuno izliječiti.
Jedinstvenim i posebnim osobinama raku vrata maternice posljednjih desetljeća pridonosi neosporno i njegova uzročna povezanost s HPV infekcijom (Humani papilomavirusi visokog rizika). Rak vrata maternice u 99,7 % slučajeva uzrokovan je infekcijom humanim papiloma virusom (HPV) i upravo zbog toga je važno informirati i educirati žene o njegovoj ulozi u razvoju premalignih promjena (CIN I, CIN II i CIN III) i samoga raka vrata maternice.
HPV virusa koji se pojavljuju kod ljudi ima
više od 200 tipova, a njih oko
50 inficira područje genitalija i ove tipove možemo podijeliti na niskorizične i visokorizične. I dok tipovi niskog rizika mogu uzrokovati nastanak genitalnih bradavica i blaže promjene stanica vrata maternice, svega nekoliko tipova nosi visok rizik za razvoj težih i premalignih promjena i raka vrata maternice (dominantno tipovi 16 i 18 ).
Virus HPV-a prenosi se
spolnim putem preko zaražene kože genitalne regije i sluznice (šire regije) te je važno naglasiti kako upotreba prezervativa nije dovoljna i ne pruža potpunu zaštitu od infekcije te će većina osoba tijekom života biti zaražena ovim virusom (80% osoba tijekom života bit će zaraženo HPV-om). S obzirom na činjenicu kako virus obično ne izaziva simptome većina nosilaca HPV-a niti ne zna da je zaražena a i sam virus u organizmu može biti prisutan dugi niz godina u mirovanju prije nego se aktivira. Iz navedenih razloga gotovo je nemoguće točno utvrditi tko je prijenosnik zaraze i kada se osoba zarazila.
Kod većine osoba ipak infekcija će proći
spontano zahvaljujući djelovanju našeg
imunosnog sustava, ali ipak kod manjeg broja žena virus će biti aktivan uslijed pada imuniteta (dakako uz loše stilove života kao što su pušenje, nepravilna i neredovita prehrana, stres) i infekcija će trajati niz godina (po 10 pa i 15 godina) i tako uzrokovati premaligne promjene na vratu maternice, a ukoliko se na vrijeme ne otkriju i liječe, iste će u konačnici napredovati u invazivni rak vrata maternice.
Unatoč što
ne postoji lijek za liječenje infekcije HPV-om, ipak promjene na stanicama vrata maternice koje su uzrokovane HPV-om mogu se uspješno liječiti. Spori razvoj karcinoma (u prosjeku 10-15 godina) uz redovnu pojavu premalignih promjena (ženama poznatijim pod nazivima CIN I, CIN II i CIN III) ukoliko savjesno i redovito odlaze na ginekološke preglede s uzimanjem
Papa testa ( postupak kojim se uzima mala količina površinskih stanica rodnice, vrata maternice i kanala vrata maternice, te se one analiziraju pod mikroskopom u citološkom laboratoriju s ciljem ranog otkrivanja patološki promijenjenih stanica, a koji je još 60-ih godina prošlog stoljeća uveden u ginekološku praksu) možemo bolest otkriti u najranijoj fazi i izliječiti.
Kako bi u borbi protiv raka vrata maternice bili što uspješniji u Hrvatskoj od studenog 2012. godine započelo se s provođenjem
Nacionalnog program ranog otkrivanja raka vrata maternice, a glavna metoda probira rane dijagnostike promjena na vratu maternice bio je konvencionalni Papa test. Trenutačno se u Hrvatskoj provodi oportunistički probir raka vrata maternice, a u pripremi je regionalna provedba prve faze reorganiziranog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice s ciljem uvođenja niza poboljšanja i razvoj programa probira, uključujući uvođenje testiranja na HPV, kao primarnog testa probira za žene iznad 30 godina. Uz sve navedeno veliku ulogu u borbi protiv ove bolesti ima i cjepivo protiv HPV-a. Cijepljenje u Hrvatskoj je besplatno za sve djevojčice i dječake 8 razreda, a provodi se putem Službe za školsku i adolescentnu medicinu pri
ZZJZ.
14. hrvatski Dan mimoza – Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice 23. siječnja 2021.
15. Europski tjedan prevencije raka vrata maternice, 18. – 24. siječnja 2021.
Tekst: Gradska liga protiv raka Osijek
Foto: Dora Suk/Foto-arhiv031