s Velika djela malih ljudi – učenici OŠ Kneževi Vinogradi i udruga Bioteka zajedno u borbi za održivi razvoj [1/1]
Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama



Velika djela malih ljudi – učenici OŠ Kneževi Vinogradi i udruga Bioteka zajedno u borbi za održivi razvoj

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Redakcija 031
Offline
Avatar

Ukupno postova: 65287
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 30.11.2020. 8:39 
Naslov:  Velika djela malih ljudi – učenici OŠ Kneževi Vinogradi i udruga Bioteka zajedno u borbi za održivi
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Velika djela malih ljudi“ je ime projekta održivog razvoja koji se odvija u Osnovnoj školi Kneževi Vinogradi u suradnji s udrugom Bioteka.

Kako je započelo?
U rujnu 2019. udruga Bioteka je objavila poziv svim osnovnim školama u Hrvatskoj za sudjelovanje u projektu LORA – laboratorij održivog razvoja (birala se 21 škola iz svih županija i grada Zagreba). OŠ Kneževi Vinogradi se javila te je odabrana kao predstavnik Osječko-baranjske županije. Voditelj projekta je sudjelovao na šestodnevnim edukacijama u Zagrebu vezanih uz tematiku ciljeva održivog razvoja prema Agendi Ujedinjenih naroda te kako ih primijeniti u lokalnoj sredini. U siječnju je školu posjetio Biotekin stručni tim pod vodstvom Jelene Likić, prof. i Igora Ivaneka, prof. te je nastao program održivog razvoja OŠ Kneževi Vinogradi „Velika djela malih ljudi“.



Zašto?
Uvidjevši okolnosti u kojima se nalaze učenici, karakterističnu za veći dio školske populacije na prostoru Baranje, socijalnu isključivost, te zamjenu stvarnosti za onu virtualnu, projektni tim je prepoznao mogućnost utjecaja na promjenu obrazaca ponašanja. Uključivanjem učenika u zajedničke poslove, osobite one vezane za rad na otvorenom te one njima bliske potaknuli bismo ih na međusobnu suradnju. Zajedničkim aktivnostima, osobito pri obradi zemlje te traženjem savjeta od svojih baka i djedova, ali i roditelja, uspostavljena je već zaboravljena komunikacija koja se ne svodi samo na pitanja kako si i kako je bilo u školi.



Raznim aktivnostima učenici su potaknuti na promišljanja o idejama vezanima uz poduzetništvo i samovrednovanja njihovog rada.

Kako, odnosno na koji način će se postići promjena kod učenika?
Aktivnosti u projektu smo podijelili u nekoliko dijelova kojima smo pokušali postići zaokruženu priču.

Provedene su edukacije, kao podloga za rad, o održivom razvoju i permakulturi.



Dražen Karačić-Šoljić je održao predavanje o važnosti bioraznolikosti na primjeru rajčica pod imenom Svijet rajčica – važnost sadnje različitih sorti. Nakon predavanja odvojeno je vrijeme za Q&A, a pitanja je bilo puno više nego vremena. Učenici su dobili paketiće sjemenja rajčica. Učenici su s velikom pažnjom slušali predavanje. Učenici su dobili paketiće sjemenja rajčica. Evaluacija predavanja je otkrila kako su mame bile oduševljene „poklonima“ te je preko 90% njih reklo kako će ih na proljeće saditi.



U sklopu projekta posjetili smo i OPG Sklepić. Ondje su nas dočekale Gordana Sklepić i Ljiljana Čubra. Održale su praktično predavanje o izradi sapuna. Učenici škole su izradili svoje prve sapune koristeći začinsko bilje iz Začinskog vrta škole.

Monika Samardžić, prof. održala je predavanje o zdravoj i uravnoteženoj prehrani nastalo u suradnji s udrugom Celivita. Učenici su pozitivno reagirali na predavanje te ih je većina iznosila vlastite primjere što oni smatraju zdravom prehranom.

Domagoj Dropulić, OPG Dropulić Domagoj, održao je praktično predavanje o uzgoju i zaštiti lijeske. Nakon predavanja, pokazao je učenicima kako se orezuje lijeska te su učenici posadili 10 sadnica lijeske.

Nakon početnih predavanja, trebalo se krenuti u praktične poslove, na tzv. povratak zemlji. No pojava korona virusa je odgodila sve do jeseni.



Uz pomoć naših domara, napravljene su povišene gredice. Odgovor na pitanje što ćemo saditi dali su učenici u anketi. Odluka je pala na jagode i rajčice. Jagode su posađene krajem rujna te su učenici već probali prve plodove. Rajčice sade na proljeće.

Glavna aktivnost je bila osmišljavanje i podizanje šumskog vrta na principima permakulture. Posađene su kupine, maline, ribizli te brojne voćke, kako klasične tako i šumske.

Projekt je probudio i davno započetu priču školske zadruge koju smo ponovno pokrenuli pod novim imenom „Suljošanka“. Važnost zadruge je u tome što ćemo preko nje objediniti gotovo sve naše aktivnosti u smislu održivosti projekta.



Tko sudjeluje?
U projektu sudjeluje četrdesetak učenika škole, što čini gotovo petinu svih učenika. Osim učenika sudjeluju i volonteri, vanjski suradnici i projektni tim škole.









Tekst i foto: Vedran Hozjan

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: