Eko trg na osječkoj tržnici u
četvrtak, 31. listopada 2019.
Sunčev gomolj
I kada sredinom jeseni dođe vrijeme da ugleda svjetlost dana, malo će od sunca dobiti. Ipak, nazivamo ga sunčevim. Svu je vrelinu i sjaj sunca popio u tajnosti, pod zemljom. Njegovu vezu sa suncem odaju vedri žuti cvjetovi na dugim stapkama koje ponekad dosežu i preko 3 metra uvis. Sjeverna Amerika je njegova pradomovina gdje su mu indijanska plemena nadjenula pravo ime: sunčev korijen (ili gomolj). Europu je osvojio početkom 17. stoljeća. Dok je u kuhinjama (osobito u Francuskoj) bio odmah dobro shvaćen i prihvaćen, svojim je imenom izazvao pravu lingvističku pomutnju. Tako se u njegovim novim nazivima na Starom kontinentu izgubilo njegovo plemenito porijeklo: nazivali su ga jeruzalemskom artičokom, divljim krumpirom, slatkim krumpirom, gomoljastom jabukom i sl. U nas je poznat kao čičoka, a latinski botanički naziv – Helianthus tuberosus vratio mu je sunčev dignitet.
Kao nova kultura i namirnica čičoka je u Europi imala uspone i padove – od hrane povlaštenih do hrane siromašnih. Otkriće da sadrži biljni polimer inulin, čičoku je od obične jeftine namirnice pretvorilo u visoko vrijednu funkcionalnu hranu. U nas je najpopularnija među dijabetičarima, a manje je poznato da nizak glikemijski indeks nije njezina jedina vrijednost. Čičoka je prebiotička namirnica što znači da je izuzetno korisna za reguliranje probave (potiče stvaranje korisnih bifidobakterija u debelom crijevu), a osim toga poboljšava apsorpciju kalcija i magnezija iz hrane, povećava imunitet, pomaže stvaranju hemoglobina, korisna u prevenciji i pomoć kod osteoporoze, smanjuje apetit, usporava starenje organizma… Iako izgledom neugledna, u kulinarstvu može biti prava zvijezda: može se pripremati sirova, kuhana, pržena, pečena. Ovoga četvrtka baranjska eko čičoka naći će se i u loncu na Eko trgu, a naša je preporuka da se što češće ove jeseni i zime nađe na tanjurima naših sugrađana.
Nebitno
