Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama

Tržnica Osijek: Svjetski dan hrane uz udrugu PLANTaža [2019.]

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Redakcija 031
Offline
Avatar

Ukupno postova: 49980
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 14.10.2019. 12:44 
Naslov:  Tržnica Osijek: Svjetski dan hrane uz udrugu PLANTaža [2019.]
16.10.2019. 11:00
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Svjetski dan hrane na glavnoj osječkoj tržnici


Svake godine u više od 150 zemalja svijeta, 16. listopada obilježava se Svjetski dan hrane kako bi se osvijestila i informirala zajednica o problemu gladi, nejednakoj raspodjeli i bacanju hrane ali i usvajanju zdravih navika.

Kako bi što bolje obilježili Svjetski dan hrane udruga PLANTaža vas poziva na Glavnu osječku tržnicu od 11:00 do 13:00 h gdje vas očekuje ukusna hrana koju će pripremiti članovi udruge PLANTaža, no to nije sve. Tu je i predstavljanje nekoliko opg-ova iz eCeker-a, čajevi iz Agristar-a dok će djevojke iz Nutrika, obrt za nutricionističko savjetovanje pomoći s konkretnim savjetima. Akciju podržava Grad Osijek



Totalni zaljubljenik u hranu i prehranu Angelina Paić, sveučilišni je specijalist nutricionizma s završenim Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu, smjer Prehrambeno inženjerstvo. Iako radi u struci u laboratoriju za kontrolu pitke vode, ljubav od brucoških dana joj je nutricionizam, utjecaj hrane na čovjekov organizam, odnos čovjeka i hrane. Upravo zbog toga upisala je poslijediplomski specijalistički studij “Nutricionizam” u Osijeku na Prehrambeno tehnološkom fakultetu gdje je upoznala fantastične kolege, profesore i mentoricu ,a sada i prijateljicu izv.prof.dr.sc Ines Banjari pod čijim je mentorstvom obranila rad na temu “Utjecaj roditelja na stanje uhranjenosti te prehrambene i životne navike djece starosti 7 godina” te tako stekla zvanje Sveučilišnog specijalista nutricionizma. Angelina Paić uz sve to aktivno sudjeluje na znanstvenim i stručnim skupovima poput “Hranom do zdravlja” u Osijeku te “Kongres higijene” u Novom Sadu. Znanstveni odbor odobrio je njen treći sažetak rada i poster na međunarodnom kongresu nutricionista koji će se u studenom održati u Zagrebu. Osim tog stručnog dijela piše kolumnu za Živim.hr, surađuje s raznim udrugama koje rade na poboljšanju i prevenciji zdravlja, promociji zdrave prehrane, drži predavanja, piše osobni blog na Instagramu gdje dijeli savjete i recepte kako bi potaknula na pozitivne promjene. I naravno od svega najbitnija uloga u njenom životu je uloga mame Laure (8 god.) I Vida (6 god.).
Upravo zbog njih trudi se biti bolja osoba, svakodnevno učiti ali i podržavati ekološke projekte i zaštitu prirode citirajući Neil Postmana “Djeca su žive poruke koje šaljemo u nepoznato vrijeme budućnosti!”, što nažalost često zaboravljamo!

1. Najveće zablude moderne prehrane? Je su li to dijete, gladovanje ili nešto treće?
Sve pomalo. Dijete ma kako vam zvučale primamljivo, većinom rade više štete nego koristi, gladovanje je nepotrebno. Jer uvijek nakon gladovanja slijedi faza pretjeranog konzumiranja hrane. Zato je najbolje mijenjati loše prehrambene i životne navike uz pomoć stručnjaka jer će vam olakšati put i dovesti vas najkraće i najsigurnije do cilja. Ali pazite tko vas savjetuje o zdravlju. Pitajte za obrazovanje jer ako svoju kosu povjeravate frizerima, a ne automehaničarima onda i svoj organizam nemojte povjeravati ljudima koji su samoprozvani stručnjaci bez potrebne edukacije i diplome. Zdravlje nažalost može biti nepovratno oštećeno i narušeno krivim savjetima. Uskoro se sprema i zakon koji štiti našu struku kojem se moji kolege i ja jako veselimo. Zatim, bilo bi super kada bi ljudi manje etiketirali hranu, a više u njoj uživali. Bilo bi odlično kada ne bi slijedili trendove u hrani. Ove godine je hit sok od celera i on rješava sve vaše probleme, prošle sezone su svi „furali“ bezglutensku prehranu jer je gluten bio kriv za sve naše probleme . Tako da marketing, razni influenceri, needucirani ljudi svake godine smisle neki “moderni prehrambeni” štos kako bi namamili ljude da troše. Zatim širenje panike i straha oko pojedinih namirnica, neopravdano, a opet u svrhu samopromocije i prodaje nekog proizvoda. Čak ta pretjerana briga modernog doba oko izgleda i opsjednutost "zdravom" hranom je dobila svoj naziv ORTOREKSIJA. Ortoreksija, termin skovan 1997. godine, izveden iz grčke riječi Ortho, koja znači ispravno, još uvijek nije službeno uveden kao medicinski termin. No ortoreksičari ne jedu ništa što nije zdrava hrana. A to je već zabluda. Ne postoji zdrava i nezdrava hrana. Već zdrava i nezdrava prehrana. Tako da umjesto suludih dijeta I gladovanja ljudi bi trebali shvatiti da najzahvalnija i dugoročno najisplativija metoda gubitka kilograma i unaprjeđenje zdravlja je mijenjanje svojih loših životnih i prehrambenih navika!

2. Ako bi slagali listu 10 super namirnica koje bi to bile?
Drago mi je što si me pitala i o super namirnicama jer su i one novotvorevina i trend. Jer svaka namirnica u našem tijelu ima neku funkciju. Tako da su super namirnice namirnice od kojih se osjećaš super! karikiram malo no recimo super namirnicom često nazivaju npr. orašaste plodove, a netko tko je alergičan bi rekao da su baš super, zar ne? Rado bih zato skrenula pozornost da se prestane etiketirati hrana tako jer zbunjuje prosječnog potrošača. Svaka namirnica u svom sastavu ima nešto specifično što može pogodovati ili škoditi našem organizmu, a jedan od principa pravilne prehrane je raznolikost čime se potiče unos raznolikih namirnica. Hrana je samo hrana i doista ako želite imati super prehranu , moj savjet je jedite raznoliko, umjereno, sezonski i prednost dajte lokalnim namirnicama. Ne moramo jesti namirnice s Himalaje, Južne Amerike itd. da bi živjeli zdravo. I naše podneblje ima itekako bogate namirnice fitonutrijentima, antioksidansima, vitaminima i mineralima i nisu manje vrijedne samo zato što su lokalne. Dapače, ako kupujete lokalno znate točno porijeklo namirnica, pomažete svojim susjedima, lokalnim OPG-ovima, pomažete i okolišu jer nema nepotrebne ambalaže, velikih troškova dostave namirnica, a sezonske namirnice i domaće, svježe su doista nutritivno često i za 20-30% bogatije jer dozrijevaju prirodnim putem,a i okus je fantastičan. Ja ću uvijek radije kupiti lokalno i hrvatske proizvodnje iako jedem naravno i namirnice koje nisu s našeg područja (banane, chia sjemenke, ananas itd). Ključ zdrave prehrane je raznolikost i umjerenost! Zato bi ja dodala listu od deset sezonski namirnica za listopad koje jako volim i nutritivno su bogate:

1. KESTEN
2. GROŽĐE
3. LJEŠNJAK
4. MANDARINA
5. BUNDEVA
6. BROKULA
7. TIKVICE
8. ŠPINAT
9. PERŠIN
10. BATAT



3. Što recimo nikada ne bi pojela?
Nikada ne bi pojela sumnjivu namirnicu. Recimo šumske gljive za koje ne znam tko je brao i spremao ih, zatim kukci. Iako se novija istraživanja bave proučavanjem jestivih kukaca kao izvora proteina, a u azijskim zemljama se jedu tradicionalno već godinama, no meni nekako nisu uopće primamljivi.

4. Koje greške primjećuješ u svakodnevnoj prehrani običnog čovjeka?
Premalo se uživa u hrani. Po meni nisu gurmani oni koji puno jedu, već oni koji imaju zdrav odos s hranom i uživaju u njoj. Najbolji primjer su Francuzi. Francuzi kada dođu u Hrvatsku ne mogu se načuditi kako mi brzo jedemo. Njima je to neshvatljivo. Mi imamo često nezdrave navike u prehrani koje prenosimo i na djecu. Ljudi su općenito pod velikim stresom i nemaju vremena za opušteni obrok. Jedemo brzo, ne žvačemo hranu. A žvakanje je jako bitan korak kod prehrane. Jer ona poznata uzrečica „Ono si što jedeš“ bi mogli preformulirati u „Ono si što jedeš i apsorbiraš! Nema dobre apsorpcije hrane bez žvakanja. Konzumiramo premalo povrća, voća, integralnih namirnica, općenito premalo vlakana unosimo u našu prehranu i jedemo jednolično. Zatim suplemente uzimamo bez stručnog nadzora, a dodatci prehrani nisu bezopasni. Bez obzira na reklame. Bolje raditi na imunitetu posjećujući tržnice, nego apoteke.

5. Kako smanjiti bacanje hrane? Npr. Često nam se dogodi da nam neke namirnice dugo stoje u hladnjaku te im tako istekne rok trajanja. Kako to spriječiti , postoje li neki trikovi?
Bacanje hrane je veliki i kompleksan problem; uz hranu dolazi i ambalaža, gomilamo planetu plastikom i smećem. Ono što u većini kućanstava se naviše baca je kruh. A ne bi trebalo tako biti jer kruh možemo iskoristiti na više načina. Možemo ga zamrznuti, možemo ga tostirati i napraviti dvopek. Tako ćemo mu produžiti trajanje. Možemo ga izrezati na kockice i posušiti te prepeći prije konzumacije na maslacu i dodavati u krem juhe. Možemo ga samljeti u prezle. Doista ima jako puno ideja, najgore je pustiti da se upljesnivi i baciti. Drugo što se najčešće baca su ostatci od kuhanja. Treba biti ekonomičan i racionalno pripremati porcije. Ili ako smo skuhali previše, višak zalediti. Kod nas je nažalost i dalje sramota ako se sve pojede. Mora ostati i bolje da se baci nego da zafali!

Kažu da čak 25 do 30 % svježeg voća i povrća završi u smeću. Većinu voća je najbolje čuvati u frižideru osim tropskog voća kao što su npr.banane. Nakon branja, voće i povrće postepeno gubi svoju prirodnu sposobnost obrane od mikroorganizama. U plodovima i drugim jestivim dijelovima se nastavljaju fiziološke aktivnosti koje su praćene određenim biokemijskim reakcijama, a koje mogu izazvati ili ubrzati kvarenje. Kvarenje svježeg voća i povrća tokom transporta/skladištenja je posljedica respiracije. Najčešći načini za usporavanje ovih procesu su: hlađenje i smanjenje udjela kisika u okolini.

Npr. jabuke ispuštaju etilen koji ubrzava sazrijevanje ostalog voća i povrća pa ih nije zgodno miješati s ostalim voćem i povrćem. Krumpir i luk nemojte držati isto zajedno jer se brže kvare. Uvijek kada primijetite voće ili povrće koje je trulo, odmah ga odstranite. Zatim je jako važno kada idete u nabavku, planirana kupnja. Ako je nešto na akciji i lako pokvarljivo onda nemojte gomilati zalihe. U frižideru uvijek u prvim redovima kao i u ostavi na policama slažite prvo one namirnice koje imaju najbrži rok trajanja. Ne bacajte namirnice na kojima piše najbolje upotrijebiti do. nego ako im je i istekao rok, probajte, ako nisu izgubile svoja senzorska svojstva, okus, miris, onda je takav proizvod siguran za konzumaciju. Tako da je najbitnije ne gomilati nepotrebno hranu, prilikom kuhanja racionalno rasporediti porcije, pravilno skladištiti namirnice i višak hrane zamrznite, donirajte i podijelite s potrebitima i susjedima. Žalosno je recimo da netko baca višak hrane, a u susjedstvu ima gladnih obitelji i starijih osoba. Donirajte hranu!



Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: