Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama

Kopački rit: Međunarodna noć šišmiša [2019.]

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Redakcija 031
Online
Avatar

Ukupno postova: 47035
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 04.09.2019. 14:33 
Naslov:  Kopački rit: Međunarodna noć šišmiša [2019.]
06.09.2019. 18:00
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Obilježavanje Međunarodne noći šišmiša održava se u Kopačkom ritu u 18 h, petak, 6. rujna 2019. na Prijemnom centru Parka. Posjetitelje očekuje bogat program i to sve posve besplatno!

I ove godine obilježit će se Međunarodna noć šišmiša u Kopačkom ritu pod okriljem Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša – EUROBATS čime se ukazuje na nezamjenjivu ulogu šišmiša u očuvanju prirodne ravnoteže u ekosustavima kao i na potrebu njihova očuvanja. Šišmiši su jedini sisavci koji lete, a dosad je na Zemlji zabilježeno više od 1200 vrsta šišmiša. Sve vrste šišmiša koje žive u Hrvatskoj, njih 35, strogo su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode, a u Kopačkom ritu je zabilježeno 12 vrsta.

Program:
- Igrokaz Intervju sa šišmišem Ehom s ekskluzivnim novostima o njegovom životu i navikama
- Zabavni kviz o šišmišima s nagradama za one koji znaju najviše
- Likovna radionica: izrada šišmiš maski i figura, origami, bojanke, crtanje naopačke, oslikavanje lica
- Šišmiš labirint i igre na travi
- Radionica izrade kućice za šišmiše i hranilište za šišmiše
- Prezentacija i gledanje noćnog neba teleskopom (Studentsko astronomsko društvo Tardis Osijek)
- Let iznad Kopačkog rita pomoću virtualnih naočala IT tvrtke SPECTRE iz Valpova
- Radionica sviranja djembe bubnjeva i nastup Udruge RitmOS
- Potraga za šišmišima bat detektorom.

O šišmišima
Najveći broj vrsta na svjetskoj razini ugrožen je upravo zbog raznih gospodarskih aktivnosti koje za posljedicu imaju deforestaciju i fragmentaciju staništa. Jedna su od najviše proganjanih i najmanje proučenih skupina životinja.

Hrvatska je od 2000. godine jedna od 35 zemalja članica Sporazuma Eurobats koji obuhvaća Europu i države koje okružuju Sredozemno more, a sa svojih 35 od 52 vrste šišmiša zabilježenih na teritoriju Sporazuma jedna je od najbogatijih država faunom šišmiša.

Šišmiši su vrlo važna skupina sisavaca i čine oko petinu ukupnog broja sisavaca na svijetu. Najveći broj vrsta šišmiša nalazimo u tropskom i suptropskom pojasu, dok prema polovima broj vrsta opada.

Uloga šišmiša u eko sustavu je vrlo važna, oni vrše oprašivanje, kontroliraju brojnost kukaca, indikator su zdravlja okoliša. U Hrvatskoj šišmiši se hrane isključivo kukcima i paucima. Nastanjuju sve naše ekosustave, a što je veći broj vrsta prisutan na nekom području veći je i njegov „indeks zdravlja". Nastanjuju špilje, šume, neke kuća, zgrade, crkve i dvorci, niz različitih skloništa. Hrane se u šumama, iznad livada, travnjaka i pašnjaka, iznad vode, oko svjetiljki.

Najveća i jedna od najrjeđih vrsta šišmiša u Europi - veliki večernjak dodatno se hrani manjim pticama. Ova vrsta tijekom dnevnih migracija može prijeći udaljenost od 130 kilometara. Dugonogi šišmiš u Španjolskoj i Italiji hrani se i manjim vrstama riba.

Šišmiše ugrožavaju gubitak skloništa i gubitak lovnog staništa. Iznimno dugo žive, imaju samo jedno mlado godišnje, a postotak smrtnosti novorođenih iznosi i više od 50%, pa se stoga populacije pojedinih vrsta vrlo teško oporavljaju. Četvrtina ukupnog broja vrsta šišmiša nalazi se u pojedinoj kategoriji ugroženosti prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN).

Održivo korištenje prirodnih dobara, zaštita i očuvanje staništa i krajobraza značajnih za šišmiše, primjena metoda biološkog suzbijanja štetnika, edukacija javnosti, provođenje redovnih istraživanja i praćenje stanja okoliša predstavljaju mjere njihove zaštite.

Najmanji šišmiš je ima masu tek 3 g, a najveći šišmiš 1,5 kg. Šišmiši zimi hiberniraju kada im temperatura tijela padne na 0 -10C, a bilo s 400 na 10 / min.

Šišmiši su jedini sisavci koji imaju aktivnu sposobnost leta. Krila šišmiša građena su od dvostrukog sloja kože kroz koju prolaze krvne žile, živci i mišićna vlakna. Članci prstiju produljeni su,a jedino je palac skraćen i slobodno viri iznad gornjeg brida krila. Oblik krila različit je u različitih vrsta šišmiša i uvjetuje način korištenja staništa. U pravilu, široka i kratka krila omogućuju spor i okretan let u zatvorenom području (primjerice unutar krošanja) dok duga i uska krila omogućuju brz i okretan let u otvorenom tipu staništa i ukazuju na migratorne vrste. Letna opna može se regenerirati u slučaju ozljede. Tako primjerice stariji šišmiši imaju izbrazdana krila s puno ožiljaka za razliku od mladih/jednogodišnjih šišmiša.

Mnoge vrste šišmiša lete brzinama od 18 do 29 km/h, dok neke vrste mogu letjeti i brže od 50 km/h (Tadarida taeniotis - sredozemni slobodnorepac i Nyctalus noctula - rani večernjak).

Šišmiši ispuštaju ultrakratke zvučne signale koji se odbijaju od prepreka u prostoru i potencijalne hrane. Odjeke takvih zvučnih signala primaju ušima te procesuiraju u posebno prilagođenom živčanom sustavu. Na temelju zvučne slike odjeka određuju mjesto, kut i teksturu prepreke ili plijena. Svaka vrsta šišmiša glasa se na specifičan način što je otkriveno snimanjem njihova glasanja pomoću ultrazvučnih detektora. Šišmiši osim u svrhu eholokacije ispuštaju i socijalne zvukove u svrhu komunikacije majka-mlado, označavanja teritorija, poziva u pomoć i privlačenja ženki. Tada ih možemo čuti jer se glasaju na nižim frekvencijama u čujnom području čovjeka.


Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: