Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama

Radost življenja Nikole Fallera i ovogodišnjeg Festivala Slame

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Redakcija 031
Offline
Avatar

Ukupno postova: 47035
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 16.08.2019. 20:14 
Naslov:  Radost življenja Nikole Fallera i ovogodišnjeg Festivala Slame
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Skulpture od slame izrađene na ovogodišnjem 14. Slama Land Art festivalu samo su nadzemni dio izložbe umjetničkih djela koje će ovog vikenda, 17. i 18. kolovoza, posjetitelji moći vidjeti na Kovačkim livadama, njivi istočno od Biljske ceste, nadomak rukavca stare Drave ponad kojeg se nekad širila terasa poznate Čingi-lingi čarde.

Onaj prizemni, dvodimenzionalno oblikovani dio moći će se pojmiti tek s visine od najmanje nekoliko desetina metara ili veće. Tek tada će promatrač moći uživati u cjelovitom doživljaju ovogodišnje ponude Festivala slame – trodimenzionalnim skulpturama, reljefnoj podlozi i njihovoj međusobnoj prožetosti u prirodnom ambijentu i mirisima zemlje, slame, drveta i bilja, toplinom i svjetlošću sunca i dodirima vjetra, da bi sve kulminiralo u buktinji u kojoj će u nedjelju navečer izgorjeti morski pas od slame.

KLIK: 14. Slama land art festival [2019.] [program]

Cvijet života

Unutar velikoga kruga promjera 60 metara šest je manjih, 33-metarskih krugova raspoređenih tako da na mjestima preklapanja tvore uzorak heksagonalnog cvjeta ili „cvijeta života“ kakvog sam vidio na šibenskoj Katedrali i svetim hramovima u Peruu, Egiptu te na drevnoj keramici. Predstavlja radost i blagostanje kao posljedicu kontinuiranog rada i radosti. Na sjecištima krugova postavit će se novonastala djela – dva dupina, stolac, violinski ključ, dušek s patkicom, tuš u polju, trozubac i kraljevski krevet i tunel kroz će prolaziti posjetitelji, a u sredini morski pas koji će „odimiti“ u nebo.

Više prezentacijskih razina ovogodišnjeg Festivala slame tek će doživljene u cjelini predstavljati pun sadržaj njegove poruke i light-motiva: „Radost življenja!“ Jer, životna se radost u svoj svojoj raskoši može postići i sagledati jedino promatrajući svijet i naše mjesto u njemu iz različitih perspektiva, dimenzija i s primjerenim odmakom od stvarnosti.

Utoliko je ovogodišnja „Slama“ daleko više od nekoliko skulptura što su ih umjetnici stvarali proteklog tjedna i koje ćemo moći razgledati danas i sutra na plodnom polju uz samu granicu Općine Bilje s Gradom Osijekom.

Treba biti radostan

Radost življenja logični je slijed teme prethodnog Slama Land Art festivalu: 'Ženska energija', koja se prošle godine odnosila ne samo na ženu i njezinu ulogu u svijetu, nego i na Majku Zemlju. Stoga ovoga puta razmatramo što nam je činiti za održanje Zemlje i bogomdanih uvjeta života na njoj“, pojašnjava nam Nikola Faller, idejni začetnik, organizator i direktor festivala te magistar kiparstva koji stvara u prirodnim materijalima i izlaže na poljima.

Temeljna poruka je da treba biti radostan! Na slavenskim jezicima 'rad' je korijen riječi 'radost' pa je i radost posljedica zdravo usmjerenog rada. Gdje nema rada, nema ni radosti, a kada se radi s ljubavlju, rezultat je uvijek na opću dobrobit pojedinca i zajednice“, smatra taj „zemljani umjetnik“ koji teme svojih festivala pronalazi intuitivno, „u hodu“.

„Tema predstojećeg festivala često se nametne već na postojećem. Onda je razrađujem, savjetujem se s kolegama i bliskim ljudima, istražujem je na internetu. Jedno me vrijeme obuzimala numerologija, a sada me zanimaju sakralne teme. Na naslovnici materijala ovogodišnjeg festivala je dupin, plemenita i inteligentna životinja koja simbolizira radost. Dupini su zaigrani, imaju nekakav prirođeni smiješak i uistinu znaju uživati. Uvijek su pozitivni i pomažu drugima kada osjete da su ugroženi.

Usprkos financijskim ograničenjima

Na početku održavanja festivala okupilo se desetak sudionika no svakodnevno im pristupi netko novi i kada smo ih posjetili polovicom tjedna bilo ih je 15. Premda festival inače ima međunarodni karakter, ove godine oslanjaju se isključivo na domaće snage, članove Udruge Slama i prijateljskih joj udruga: Re-art, Plantaža, Plesni klub Shine, Ritmos…, s kojima surađuju godinama.

Ove godine nam je proračun nešto slabiji i zato među nama ovoga puta nema umjetnika iz inozemstva. Imali smo određenih poteškoća i u nekim trenucima nismo znali hoćemo li uopće uspjeti održati festival. Nisu to baš radosne priče pa ih ne volim ni spominjati. Ipak, pojačanim angažmanom i volontiranjem uspjeli smo riješiti sve teškoće i uklopiti se u ono što imamo. Novca nemamo dovoljno kako bismo gostima mogli pokriti putne troškove, platiti noćenje i dati nekakav honorar . Nisam htio koristiti dobre odnose s njima i zvati ih bez naknade, jer i ja dobijem naknadu kada idem na festivale koje oni organiziraju u svojim zemljama“, korektan je Faller i svjestan ograničenja.

Simboličnu pomoć dobiju od raznih donatora i premda je Festival slame svojevrstan brand Osječko-baranjske županije, ono što prikupe jedva je dostatno za pokrivanje osnovnih troškova kupnje i prijevoza materijala za izradu skulptura i uređenje prostora na kojem se festival održava.

Tako im je njivu na korištenje bez naknade ustupio poljoprivrednik Krešimir Terzić, koji je ima u koncesiji, a oni su mu otkupili nekoliko bala slame iz koje će izrađivati skulpture. Nekoliko bala doniralo im je Belje, a drvene letve i druge podloge za izradu skulptura, špagu za iscrtavanje krugova i vezanje elemenata umjetničkih djela, za učvršćivanje slame oko osobine i slično, alat, čavle te razne druge potrepštine i troškove organizacije i prijevoza, moraju kupiti. S hranom i pićem za sudionike je slično, nešto dobiju kao donaciju ili pak kupuju.



Odlazak iz Slavonije?!

Često seljakaju i dosad su promijenili više lokacija, premda nastoje osigurati stalno mjesto za održavanje festivala. Dvije godine bili su u Osijeku, na livadi između Perivoja Kralja Tomislava i Tvrđe, ali se u nekom trenutku promijenio odnos Grada prema festivalu i morali su otići. Prije toga bili su u Bilju, bliže Osijeku nego danas. Potom su radili u šumarku pored stare Drave, ali od Hrvatskih šuma nisu dobili dozvolu za trajniji smještaj. Preselili su u Beli Manastir pored Šećeranskog jezera i ondje ostali tri godine, ali opet bez riješenog trajnijeg boravka zbog problema povezanih s krizom u Agrokoru i Belju, jer je nad zemljištem na kojem su bili smješteni Belje imalo koncesiju.

Nagodinu ćemo opet mijenjati lokaciju i možda čak otići iz Slavonije. Prve tri 'Slame' održane su na njivi obitelji mojih roditelja u Lugu, ali je otac bankrotirao i ostali smo bez zemlje. Napustio je državu, otišao u Njemačku odakle vučemo korijene i tamo se dobro snašao. Otad stalno selimo, premda mi je ideja o Parku skulptura na jednome mjestu u partnerstvu s lokalnom upravom trajna preokupacija. Svih ovih godina takvu ponudu nismo dobili. Možda zato što nismo dovoljno dobri, ne znamo pronaći pravog igrača ili političku vezu, ne znam, ali polako posustajem i razmišljam o premještanju festivala izvan rodnog kraja“, pomalo razočarano razmišlja Nikola Faller.

S Gradom Osijekom surađuje na projektu „Kreativni laboratorij“ koji uključuje aktivnosti u četiri godišnja doba (košnja trave, grabljanje lišća, izrada skulptura od snijega). Slama mu je ljetna aktivnost i u tome je smislu zadovoljan suradnjom. No Grad je prije otprilike sedam godina odbio financirati „Slamu“ kao zaseban festival i otad nije provjeravao je li se nešto promijenilo iza zidova Kuhačeve 9.



Mirovinu ne čeka niti je želi

Nikola Faller živi isključivo od svoje umjetnosti. Član je HDLU-a iz Zagreba, ali kako kao land-art kipar nema samostalnih izložbi (a one na otvorenom prostoru se ne računaju) i ne uklapa se u slične kriterije nužne za dodjelu statusa samostalnog umjetnika, nema pokriveno mirovinsko i zdravstveno osiguranje pa to uplaćuje sam iz svoje skromne zarade.

To je izraz birokratske krutosti sustava. Ne znam je li se otad nešto promijenilo, ali otkad su me prije više godina odbili, nisam tražio ponovno razmatranje prava na status slobodnog umjetnika. Na mirovinu ionako ne računam niti je želim. Svoj posao doživljavam kao poziv i ne bih htio živjeti kada više ne bih mogao raditi. Možda se jednom više neću moći penjati na skele i raditi desetmetarske skulpture, ali nadam se da ću uvijek moći barem sjediti i crtati ili modelirati i moći preživjeti od vlastitih ruku djela.

Nikola puno putuje i namjerava putovati još više. Početkom godine boravio je dva i pol mjeseca u umjetničkoj ekspediciji u Peruu. Bilo je to u sklopu Art-nomad projekta što ga je pokrenuo njegov kolega iz Pule s trojicom umjetnika i jednom slovenskom kolegicom. On im je osigurao i avionske karte te pokrio putne troškove.

Radio sam land-art u džungli, koristio se suhim lišćem banana i palminim lišćem, crtao na pijesku, radio u pustinji Naska na najvećem svjetskom land-artu, radili smo i s djecom, s glinom. Tema je bila prožimanje kultura. Upoznavali smo ostatke drevne civilizacije Inka i domorocima prenosili naša iskustva. Izradio sam piranu od lišća i pustio je zapaljenu niz pritoku Amazone. U svetoj dolini Inka, u sklopu karnevalske svečanosti u lokalnom gradiću napravio sam Andski križ. U Telariji, surferskom raju i središtu kemijske industrije izradio sam pticu dinosaura. Bio je to turistički odmor i sajam kreativnosti“, oduševljen je Faller i upućuje znatiželjne na njegovu web stranicu art nomad project.



Zov Afrike

Na tom je putovanju upoznao britanskog fotografa indijsko-kineskog podrijetla koji ga sada zove na putovanje po Africi. Ondje bi četiri mjeseca obilazili plemena u deset afričkih zemalja, od Etiopije do Južnoafričke republike i radili pod vodstvom lokalnih vodiča. Živjeli bi i hranili se s lokalnim plemenima i zato troškovi ne bi bili visoki, no sudionici će ipak morati uložiti i nešto vlastitih sredstava. Nakon rada u mnogim zemljama, od Srbije, Mađarske, Slovačke, Njemačke, Italije, Turske, Kanade, Perua…, Afrika bi Falleru bila dosad najveći izazov.

Izložba stvorenog na ovogodišnjem Slama land-art festivalu otvara se u subotu, a završni skup je u nedjelju pa Faller poziva sve ljubitelje umjetnosti, prirode i stvaralaštva na polje pored Biljske ceste kako bi doživjeli njihova umjetnička djela i poruke ovogodišnjeg Festivala slame te skupa s njima podijelili radost življenja.





Tekst i foto: Goran Flauder

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
akoide
Offline
Ukupno postova: 481
Spol: Muško Muško
Post Postano: 17.08.2019. 22:35 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Grad ne želi financirati "Slamu". Čovjek bi naivno pomislio, vidi ti ove iz gradske uprave kako su štedljivi, paze na svaku kunu. No, primjerice jednom privatnom nogometnom klubu svake godine "iskeširaju" oko milijun kuna.
Država ne priznaje Nikoli Falleru status samostalnog umjetnika. Čovjek bi naivno pomislio, vidi ti ove iz državne uprave kako su strogi i štedljivi, paze na svaku kunu i svaki zarez u propisima.
No, primjerice za oko 40.000 ljudi država je priznala status stopostotnog invalida na dijagnozu PTSP (što je nonsens i čista prijevara i što nema nigdje u svijetu osim u Hrvatskoj).
Aferim, rekli bi južni susjedi.

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: