Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama



Muzej likovnih umjetnosti Osijek: Finissage - Kolekcija Vugrinec

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Redakcija 031
Offline
Avatar

Ukupno postova: 65431
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 29.05.2019. 8:35 
Naslov:  Muzej likovnih umjetnosti Osijek: Finissage - Kolekcija Vugrinec
06.06.2019. 19:00
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Muzej likovnih umjetnosti 6. lipnja 2019. u 19:00 sati, uz stručno vodstvo kustosa Ivana Rotha, zatvara izložbu Kolekcija Vugrinec, jednu od najatraktivnijih privatnih zbirki hrvatskoga slikarstva i kiparstva 19. i 20. stoljeća, među kojima se nalaze i brojna remek-djela. Sadrži neka od najboljih djela Bele Čikoša Sesije, Mate Celestina Medovića, Oskara Hermana, Miroslava Kraljevića, Vladimira Becića, Emanuela Vidovića, Marina Tartaglie, ali i skulpture Roberta Frangeša Mihanovića, Ivana Meštrovića, Frane Kršinića... Nekadašnji nogometaš Davor Vugrinec nakon prestanka nogometne karijere od sakupljanja umjetnina kao hobija odlučio je pokrenuti posao i skupio zavidnu zbirku umjetnina i djela primijenjene umjetnosti.

Davor Vugrinec, umirovljeni nogometaš (nekadašnji igrač Varteksa, Trabzonspora, Leccea, Atalante, Catanie, Rijeke, Dinama, Zagreba, Varaždina i Slaven Belupa) i hrvatski reprezentativac koji je ostvario zavidnu karijeru te već nekoliko godina slovi kao apsolutni rekorder Prve hrvatske nogometne lige s ostvarenih 146 pogodaka. Sredinom 1990.-ih otkriva svoju strast prema kolekcioniranju i započinje impresivnu kolekcionarsku djelatnost kojom je do danas sakupio veliki broj umjetnina i djela primijenjene umjetnosti, većinom one od nacionalnog značaja i mahom remek-djela hrvatske umjetnosti 20. stoljeća. Njegov kolekcionarski interes obuhvaća razdoblje od kraja 19. stoljeća i poglavito početka 20. stoljeća, odnosno formativno razdoblje nacionalne umjetnosti, sve do početka 1970.-ih, odnosno do vremena njegova rođenja.

Izložba u Muzeju likovnih umjetnosti obuhvaća 75 djela slikarstva i 20 skulptura, nastalih do 1940.-ih godina. U jednakom se konceptu, ali drukčijem sadržaju, Kolekcija Vugrinec predstavila javnosti 2015. godine u Zagrebu, Koprivnici i Varaždinu te 2016. godine u Ljubljani. Period nakon 1940.-ih vlasnik je zamislio prezentirati u nekom drugom aranžmanu i drugom prilikom. U ponešto izmijenjenom postavu od navedenih izložbi, u Osijeku je Davor Vugrinec prikazao nekoliko novih akvizicija među kojima se ističu Slikar Bela Čikoš Sesija u atelijeru Vlahe Bukovca, Crtač Lea Juneka, Braća Vladimira Becića, Cinik Vilka Gecana i nekoliko skulptura Ivana Meštrovića.

„Miljenko Stančić sigurno je najreprezentativnije ime koje je budućem kolekcionaru nešto značilo, a do slika toga umjetnika nije mu bio osobiti problem doći. Odatle je, zapravo, sve počelo. Vrlo je brzo Vugrinec upoznao druge s kojima ga je povezivala ista strast, isti interesi i krug se počeo širiti. Bilo je potrebno još nešto bitno, a to je informiranje o umjetnicima i umjetničkim djelima na drugoj, rekao bih višoj razini. To se postizalo intenzivnim čitanjem, pravim studiranjem te posjećivanjem muzeja, galerija, upoznavanjem relevantnih protagonista umjetničke scene, od slikara i kolekcionara do kritičara i povjesničara umjetnosti. Kako je bio angažiran u inozemnim klubovima, Vugrinec je slobodno vrijeme vani provodio u čitanju, samoeduciranju i jedan potpuno novi svijet počeo mu se otkrivati, a on u njemu participirati. Početkom 2000-ih u njegovu zbirku ulaze djela reprezentativnih umjetnika i tijekom sljedećih godina počinju se nazirati obrisi, karakter Kolekcije Vugrinec. Kada je kolekcija bila početkom 2015. pokazana u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, izabran je samo dio radova, onih starijih u rasponu od 1880. do 1945. godine. Vrlo vrijedna djela hrvatskih umjetnika koja su nastajala nakon 1945. zamišljeno je da se izlože kasnije kao zasebna cjelina.“ (…) „Poput pravog poznavatelja umjetnosti, vođen strašću koja je s godinama iz hobija prerasla u poziv, Vugrinec je prikupio najcjelovitiju privatnu kolekciju slika hrvatske moderne čiji su protagonisti predstavljeni biranim djelima, često međašima unutar stilskih previranja. Kada se ne radi o umjetnicima ili grupama koji su nositelji promjena (Hrvatski salon / secesija, münchenska ili praška četvorica, Grupa Zemlja itd.), Vugrinec sabire umjetnike čija djela pridonose cjelovitom uvidu u razvoj hrvatske moderne, a njihovim uvrštavanjem u susjedstvo „velikih“ reafirmira i tzv. drugorazredne opuse. Nositelj hrvatske secesije je primjerice Vlaho Bukovac, no razvoj i njezina afirmacija necjelovito bi bili protumačeni bez priloga Roberta Auera ili Otona Ivekovića, čiji se modernitet tek treba prepoznati. Tako Vugrinec bira Auerov Dekorativni panneau / Cvjećaricu (1902.), skicu umjesto reprezentativnog akta jer upravo je Auerova dekorativnost aktualna u smislu novih promjena. Jednako kao što se odlučuje i za Ivekovićev Pejzaž (1901.) umjesto njegovih kompozicija iz nacionalne povijesti kojima se ranije, pa i iz političkih razloga, davala prednost.“ Iz teksta kataloga, autor: dr. sc. Zvonko Maković

„U slučaju Davora Vugrinca u oblikovanju kolekcije presudno je zanimanje za kraj 19. i, poglavito, prvu polovinu 20. stoljeća, pretežno hrvatsku modernu i formativne godine nacionalne umjetnosti. Ono što vlasniku nije presudno, ali nije i nevažno, u formaciji Kolekcije Vugrinec jest stilska poveznica i tematika. Svakako, presudna je kvaliteta djela; Davor ne pristaje na pribavljanje djela isključivo zbog imena njegova autora. Primjerice, prvog Bukovca kupuje tek nakon 20 godina intenzivnog kolekcioniranja jer misija mu je vrlo jasna: prikupljanje prvoklasnih djela, a ne prvoklasnih autora. Istina, prvoklasni autori i jesu autori prvoklasnih djela, ali i oni imaju svojih boljih i lošijih trenutaka, manje ili više relevantnih u umjetničkim previranjima. Time se bavi struka, prepoznaje i valorizira umjetnička djela stavljajući svaki u kontekst vremena, a svi ozbiljni kolekcionari imaju i stručnu pomoć. Neki od njih, rijetki sretnici (bolje: načitani sretnici), i bez struke mogu prepoznati što kupiti, a što prepustiti onima manje sretnima. I jedne i druge struka jednako cijeni jer svaki rad pridonosi široj slici opusa pojedinih umjetnika, ali samo oni rijetki autoritet su hrvatskoga privatnoga kolekcionarstva. Kolekcija Vugrinec ne svrstava se zaludu na sam vrh (javnih i privatnih) kolekcija hrvatske umjetnosti, djela koja sadrži tamo je smještaju. Entuzijazam, predanost i ljubav kojom je stvarana to su i uvjetovali, a njezinu vlasniku priskrbili nadimak Gospodin u kopačkama.“ Iz teksta kataloga, autor: Ivan Roth

Izložba i katalog financirani su sredstvima Osječko-baranjske županije i sponzora. Ovom prilikom Muzej likovnih umjetnosti ostvario je partnerstvo s NK Osijekom koji je, osim u vidu sponzorstva, s Muzejom sudjelovao u organizaciji popratnih sadržaja kojima se produbljuje suradnja i ostvaruje temelj za buduće zajedničke projekte koji povezuju sport i umjetnost. Muzej likovnih umjetnosti se tako pridružio akciji pokrenimo grad.

Autori izložbe su dr. sc. Zvonko Maković i Petra Vugrinec, a u izboru djela za postav sudjelovao je i Davor Vugrinec. Kustos izložbe je Ivan Roth.


Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: