Jedinice lokalne samouprave prošlu su godinu završile u suficitu od gotovo
dvije milijarde kuna jer im je država u potpunosti prepustila
prihod od poreza na dohodak.
Međutim, kako piše
Jutarnji list, umjesto da su taj novac utrošile na
investicije, sufinanciranje fondova EU ili smanjile porezno opterećenje građana i poduzetnika, velik dio njih
povećao je rashode za zaposlene i broj zaposlenih.
Ministarstvo financija još prikuplja financijska izvješća, ali ono što su na temelju
preliminarnih rezultata utvrdili jest žalosna činjenica da su gradovi, općine, a manje i županije, broj zaposlenih povećali za oko
200 u odnosu na 2017. Na kraju 2017. ukupan broj službenika i namještenika u jedinicama lokalne samouprave bio je
13.744, od čega samo u Gradu Zagrebu gotovo 3000.
Rekorder u povećanju rashoda za zaposlene je
Grad Senj koji je u 2017. trošio
7,8 milijuna kuna na plaće, a prošle godine čak trećinu više,
10,3 milijuna kuna.
Dubrovnik je povećao rashode za plaće za čak
15,3 posto u odnosu na 2017., a povećane rashode za plaće bilježi i
Split za
11,7 posto. U
Gradu Zadru bilježe povećanje rashoda za zaposlene od
4,14 posto,
Šibenik troši
3 milijuna kuna više,
Rijeka 66,1 milijun kuna, Slavonski Brod 1,5 milijuna kuna, a
Karlovac troši
1,2 milijuna kuna više.
Ipak, ima i svijetlih primjera.
Grad Osijek je
smanjio rashode za zaposlene za oko
300.000 kuna unatoč povećanju prihoda od
30-ak milijuna kuna. Grad Sisak je smanjio rashode za zaposlene za
pola milijuna kuna, a Varaždin za gotovo
milijun kuna. Grad Zagreb još nije objavio izvješće.
S druge strane, Vlada je posljednjim poreznim izmjenama rasteretila građane i poduzetnike za
6,3 milijarde kuna, no jedinice lokalne samouprave, unatoč povećanim prihodima i značajnom suficitu, ne samo što taj novac nisu iskoristili za smanjenje ili ukidanje prireza, već su 'ladno povećali broj zaposlenih i trošak za njihove plaće. Lijepa naša Uhljebino...
Tekst: Osijek031.com
Foto: Bruno Colić/Foto-arhiv031