Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama

Obilježavanje Svjetskog dana vlažnih staništa

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Redakcija 031
Offline
Avatar

Ukupno postova: 46007
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 29.01.2019. 10:20 
Naslov:  Obilježavanje Svjetskog dana vlažnih staništa
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Živimo svijet 21. stoljeća. Svijet u kojem se tehnološki napredak, inovacije, razvoj znanstvenih spoznaja i industrije, promjena životnih navika te razvoj gospodarstva razvijaju do granice koja postaje kontraproduktivna za životnu zajednicu. Danas, više nego ikada prije u ljudskoj povijesti ekosustavi i priroda u cjelini su pod stalnim pritiskom i prijetnjom opstanku.

Glavni razlozi ugroženosti ekosustava su onečišćenje te pretjerano iskorištavanje prirodnih resursa. Procjenjuje se da je više od dvije trećine vlažnih ekosustava u svijetu degradirano. Glavni razlozi ugroženosti su isušivanje močvara, kanaliziranje rijeka te zagađenje industrijskim, komunalnim i drugim otpadom.



Vlažna staništa su jedna od najproduktivnijih područja na Zemlji, iznimno značajna za bioraznolikost. Procjenjuje se da su dom za više od 40% biljnih i životinjskih vrsta – mnogobrojnim algama, mikroorganizmima, mekušcima, rakovima, kukcima, vodozemcima i gmazovima, ribama, pticama i sisavcima. Osobito su važna staništa za mrijest riba te kao mjesta hranjenja i odmora za ptice.



Važnost očuvanja vlažnih staništa očituje se u vrijednostima koje pruža čovjeku kroz ublažavanje klimatskih promjena, zaštitu naselja od poplava, reguliranje i punjenje rezervoara podzemnih voda te kroz prirodno pročišćavanje vode. Usprkos svemu navedenome, vlažni ekosustavi spadaju među najugroženije ekosustave na svijetu.
Stoga je u iranskom gradu Ramsaru 1971. godine donesena konvencija o očuvanju vlažnih staništa. Konvenciju je do sada potpisalo 169 država svijeta, među njima i Hrvatska, a 2. veljače na dan kada je usvojena konvencija obilježava se kao Svjetski dan vlažnih staništa. Tako da su na Ramsarskom popisu međunarodno značajnih vlažnih staništa i hrvatski biseri prirode; parkovi prirode Lonjsko polje, Kopački rit, i Vransko jezero, delta Neretve te ribnjaci Crna Mlaka.



Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek već dugi niz godina svojim projektima i aktivnostima provodi ciljeve zaštite i održivog korištenja prirodnih vrijednosti. U Eko centru Zlatna Greda edukacijom školskih uzrasta o temama zaštite ekosustava i suživota čovjeka i prirode te provođenjem konkretnih aktivnosti i mjera očuvanja kroz razne projekte Udruga nastoji vlastite ciljeve, osobito u pogledu vlažnih staništa hrvatskog Podunavlja, i viziju održivog društva provesti u praksi. Kroz projekte kao što su Drava LIFE i EcoWET zajedno sa partnerima nastoje se obnoviti riječna staništa na području rijeke Drave i izvršiti procjena usluga ekosustava vlažnih staništa koji su preduvjet održivog korištenja prirodnih vrijednosti. Time će se obnoviti pogodna staništa za mnoge biljne i životinjske vrste koje bi se ponovno vratile na svoja izgubljena staništa te postavili uvjeti održivog razvoja vlažnih staništa srednjeg Podunavlja. Organiziranjem radionica s dionicima prostora, edukacijom školskih uzrasta i cjelokupne zajednice postavljaju se preduvjeti za daljnju zaštitu i održivo korištenje prirodnih vrijednosti koje nam rijeke i vlažna staništa pružaju.



Iako su globalni negativni utjecaji, degradacija staništa te pretjerano iskorištavanje prirodnih resursa zahvatili mnoga staništa diljem svijeta ipak postoje „oaze“ u kojima su prirodne vrijednosti, kulturna baština i suživot čovjeka i divljine ostali očuvani te kao svijetli primjeri koji nam živom riječju govore kako je suživot čovjeka i prirode ne samo moguć nego i poželjan. Takovi svjetski biseri vrijedni su divljenja i poštovanja, a jedan od svjetskih dragulja svakako je i naš zavičaj Slavonije i Baranje; Dunav silni sa svojim pritokama Dravom i Savom predstavlja jednu od posljednjih oaza istinske divljine u Europi. Bogatstvo plavnih ravnica, lužnjakovih poplavnih šuma, šuma vrba i topola, trstika te bara i jezera koje vrve životom predstavljaju neprocjenjivu vrijednost ne samo za nas kao zajednicu nego i na međunarodnoj razini. Njihovu vrijednost prepoznala je i međunarodna zajednica te je područje Mure, Drave i Dunava proglašeno prvim UNESCO – vim međunarodnim rezervatom biosfere. Na nacionalnoj razini područje Drave i Dunava zaštićeno je kao Park prirode Kopački rit, Regionalni Park Mura – Drava te je i dio ekološke mreže.



Iako zaštićene i očuvane naše nizinske rijeke su pod pritiskom planova za izgradnju hidroelektrana, regulaciju i kanaliziranje rijeka te iskapanja sedimenta. Realizacija ovih planova imat će negativne posljedice kroz izmjenu hidrološkog režima, isušivanje vlažnih staništa te nestanak mnogih rijetkih i ugroženih vrsta biljaka i životinja. Mnoga močvarna područja kao posljedica regulacije rijeka, klimatskih promjena i urbanizacije ostala su odsječena od glavnog toka rijeke te su pred isušivanjem. Na nama kao zajednici je prepoznati njihovu vrijednost te raditi na njihovom očuvanju i održivom korištenju.









Tekst: Ivan Damjanović, mag. biol.
Foto: Domagoj Topić

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: