Višegodišnjim mjerenjima te praćenjem izravnih i neizravnih pokazatelja, klimatske su promjene nedvojbeno potvrđene na globalnoj razini, no njihovi razmjeri postaju sve očitiji i lokalno. Stručnjaci osječkih Agrobiotehničkog fakulteta te Odjela za biologiju utvrdili su s pomoću postojećih modela kako slavonska klima poprima odlike submediteranske te će ova regija kroz nekoliko godina iz umjerenog prijeći upravo u taj klimatski pojas. U slavonskim vrtovima rastu agrumi, razina podzemskih voda opada, režim kiša se mijenja, rastu prosječne temperature; navedeno značajno utječe i na poljoprivredu. Na osječkom okruglom stolu posvećenom ovoj temi istaknuto je kako se i Slavonac 21. stoljeća mora prilagoditi. Nastaviti sa smanjenjenjem emisije CO2 i otpada, dok u poljoprivredi valja krenuti s novim tipom plodoreda, u kojemu kukuruz i pšenica više neće biti dominantne kulture.
Nebitno
Višegodišnjim mjerenjima te praćenjem izravnih i neizravnih pokazatelja, klimatske su promjene nedvojbeno potvrđene na globalnoj razini, no njihovi razmjeri postaju sve očitiji i lokalno. Stručnjaci osječkih Agrobiotehničkog fakulteta te Odjela za biologiju utvrdili su s pomoću postojećih modela kako slavonska klima poprima odlike submediteranske te će ova regija kroz nekoliko godina iz umjerenog prijeći upravo u taj klimatski pojas. U slavonskim vrtovima rastu agrumi, razina podzemskih voda opada, režim kiša se mijenja, rastu prosječne temperature; navedeno značajno utječe i na poljoprivredu. Na osječkom okruglom stolu posvećenom ovoj temi istaknuto je kako se i Slavonac 21. stoljeća mora prilagoditi. Nastaviti sa smanjenjenjem emisije CO2 i otpada, dok u poljoprivredi valja krenuti s novim tipom plodoreda, u kojemu kukuruz i pšenica više neće biti dominantne kulture.
