Više od 23.000 blokiranih poslovnih subjekata u Hrvatskoj

Financijska agencija (Fina) objavila je podatke za lipanj ove godine prema kojima je krajem mjeseca u blokadi bilo 23.159 poslovnih subjekata s ukupnim dugom od 12,29 milijardi kuna.

Od ukupnog broja blokiranih poslovnih subjekata, njih 8.078 su pravne, a 15.081 fizičke osobe, odnosno obrtnici.

Najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba na koje se odnosi 35,2% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje ili 4,3 milijarde kuna. Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 13,1% ili dugom od 1,6 milijardi kuna te Zagrebačke s udjelom od 6,3% ili 800 milijuna kuna.

Na poslovne subjekte navedene tri županije odnosi se 54,6% svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj. Ostalih 45,4% iznosa disperzirano je na 18 ostalih županija, uključujući Osječko-baranjsku s udjelom od 4,3%.

Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba sa 834,5 tisuća kuna. Slijede poslovni subjekti Međimurske županije s prosječnim dugom od 653,87 tisuća kuna i Splitsko-dalmatinske županije sa 612,26 tisuća kuna.

Prosječan iznos navedenih osnova na razini Hrvatske iznosi 530,57 tisuća kuna, što je za 9,4% manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 585,58 tisuće kuna.

U odnosu na stanje od godinu ranije, prosječan je dug porastao u šest županija, i to od 3,5% u Karlovačkoj do 25,7% u Zagrebačkoj županiji. Najveće smanjenje prosječnog duga zabilježeno je u Međimurskoj županiji (26,8%), Istarskoj (16,2%) i Dubrovačko-neretvanskoj (15,7%).

Promatrano po djelatnostima, najviše blokiranih poslovnih subjekata je u djelatnosti trgovine - njih 4.861. Na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva najviše su utjecali blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje se odnosi 2,9 milijardi kuna ili 23,6% ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje. Slijede poslovni subjekti iz područja građevinarstva s 2,2 milijarde kuna duga i udjelom od 17,9% te prerađivačka industrija sa 1,6 milijardi kuna neizvršenih osnova i udjelom od 13,2%.





Tekst: Osijek031.com
Foto: Ivana Mandić/Foto-arhiv031

Kapitalizmu je gotovo strana riječ blokada. On praktički poznaje samo riječ stečaj. Prvi račun koji dođe na naplatu a tvrtka ga nije u stanju platiti vodi je u stečaj. To nije bez razloga tako. Tvrtka koja ne može plaćati svoje račune a omogućeno joj je da i dalje posluje, izaziva nered u sustavu. Uređene ekonomije ne trpe nered. Između ostalog i zato smo mi neuredna ekonomija i zato smo na začelju Europe.
Da stvar bude gora, i kad dođe do stečaja on se vrlo često u našem nakaradnom sustavu iskoristi za legaliziranu pljačku i tvrtke i vjerovnika i zaposlenika.