Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama

Muzej likovnih umjetnosti Osijek: Objavljen natječaj za 26. slavonski biennale [2018.]

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Redakcija 031
Offline
Avatar

Ukupno postova: 41676
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 09.07.2018. 16:42 
Naslov:  Muzej likovnih umjetnosti Osijek: Objavljen natječaj za 26. slavonski biennale [2018.]
30.09.2018. 16:39
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Organizacijski odbor Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku objavljuje natječaj za sudjelovanje na izložbi 26. slavonski biennale.

Slavonski biennale je skupna, žirirana izložba na kojoj se predstavlja suvremena vizualna umjetnost po izboru

Ocjenjivačkog suda u sastavu:
dr. sc. Sandra Križić Roban predsjednica
Ana Mušćet,
Jelena Pašić,
Sabina Salamon,
Valentina Radoš, kustosica izložbe,

naslovljene "Ravna ploča".

Bez obzira na trenutne meteorološke uvjete, na skliskom smo terenu. Pritom smo, čini se, postali otporni na racionalno te nas sve manje zanimaju činjenice koje smo dosad, manje ili više vješto, koristili argumentirajući svoje stavove. Živimo post-globusnu stvarnost koja nije tek crnohumorna pošalica iskorištena kako bismo nekoga ismijali. Na tu se stvarnost spotičemo surfajući stranicama među kojima nailazimo na “jedini dokaz koji nam je potreban” kako bismo se uvjerili da je Zemlja zapravo ravna ploča.

Čini se da znanstvena relevantnost više ne igra nikakvu ulogu, jer dovoljan je kratak video snimak ravnih morskih površina koje će ljude uvjeriti da je jedina relevantna činjenica ono što vide i osjećaju. Slušamo o tome kako smo već desetljećima izvrgnuti lažima, osobito onima znanstvenika. Apollo nikad nije sletio na Mjesec, i svi smo, navodno, tek akteri nekog nama nepoznatog Truman-showa, zatvoreni unutar insceniranog sustava i lišeni prave istine.

Teza o Zemlji kao ravnoj ploči idealno pristaje u krajolik post-istine o kojem svoje mišljenje izražavaju empiričari, zasnivajući ga na subjektivnom iskustvu, a ne znanju. Pokusi na kojima se zasniva post-istina ne služe u svrhu dokazivanja intelektualne superiornosti nego da bi nas se uvjerilo da nam se već dugo vremena laže. Što činiti u vrijeme eskalacije pseudo-znanosti kad besmislice postaju relevantne jedino stoga što su izgovorene, napisane ili podijeljene na društvenim mrežama bezbroj puta? Jesu li nas doista prevarili pričajući bajke o slijetanju na Mjesec?

Svjedočimo fragmentaciji društva, izolaciji i gubitku stvarnih socijalnih odnosa, stanju koje je nastupilo intenzivnim korištenjem interneta i stvaranjem privida da smo stalno dostupni, povezani i umreženi. Živimo u svijetu u kojem ništa nije kao što je bilo, no je li to doista razlog da se ljudi osjećaju prestrašenima, da im se sve čini zastrašujućim?

Od umjetnica/umjetnika koji se prijavljuju na natječaj za 26. slavonski biennale tražimo da kroz svoj umjetnički rad prikažu i naglase svijest o vjerovanjima u zablude, propitivanjem činjenica i načina kako one djeluju na ljude. Jesmo li doista došli do faze kad je vjerovanje u netočno nemoguće osporiti argumentima i znanjem? Je li jedina naša stvarnost ona fotošopirana, podvrgnuta uljepšavanju i manipulacijama, jer jedini odjek koji očekujemo tek je broj lajkova? Umjetnici/umjetnice trebali bi ponuditi svoj pogled na solipsistički svijet u kojem, navodno, jedino što postoji i po čemu se sve ravna je subjektivno ja. Prihvaćamo li sliku svijeta u čijem središtu egzistira isključivo taj subjektivni ja? Može li umjetnost ponuditi čudotvorne kapi koje će nas izliječiti od ove naizgled smiješne, no ipak krajnje opasne bolesti?

NATJEČAJ I SADRŽAJ PRIJAVE ZA 26. SLAVONSKI BIENNALE
Prijava na natječaj obvezno mora sadržavati:

- osobne podatke: ime, prezime, datum rođenja, adresu, broj telefona, e-mail adresu;
- profesionalni životopis;
- potpunu dokumentaciju o prijavljenom radu s tehničkim podacima o postavu i
izradi rada (naziv, godina, tehnika, dimenzije, mjesto/a izlaganja)
- fotografiju visoke rezolucije ili nacrt rada, a u slučaju izvedbenog rada potreban je i detaljan sinopsis;
- izjavu (artist's statement) umjetnika o vlastitom umjetničkom radu (izjava treba
sadržavati: stav koji umjetnik iskazuje radom i precizan opis rada – materijale, postupke i prostornu dispoziciju – maksimalno dvije kartice teksta).

Jedan autor/ autorica može na natječaj prijaviti jedan rad. Svi prijavljeni radovi moraju biti spremni za izlaganje.

Za natječaj se mogu prijaviti isključivo radovi nastali nakon 1. srpnja 2016. godine. Natječaj je otvoren od objave do 30. rujna 2018. godine. Izložba će se održavati u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku od prosinca 2018. do veljače 2019. godine.

Radovi se obavezno prijavljuju u digitalnom obliku. Ocjenjivački sud može zatražiti dodatne informacije ili razgledavanje rada uživo.

Uz radove koji su izabrani kroz natječajni postupak, na izložbi mogu sudjelovati i pozvani autori / autorice.

Prijave, sa svim traženim sadržajima, na natječaj se šalju na mediju za prijenos digitalnih podataka na adresu Muzeja: Muzej likovnih umjetnosti – 26. slavonski biennale, Europska avenija 9 31000 Osijek.

Sve upite vezane uz 26. slavonski biennale šaljite na e-mail Muzeja: mlu[at]mlu[dot]hr ili na e-mail adresu kustosice izložbe: valentina.rados[at]mlu[dot]hr ili na telefone:
031 – 251 280
031 – 251 284
091 – 522 14 16

Smatra se da je prijava pristigla u roku ako je poslana na e-mail adresu Muzeja zaključno do 24.00 sata zadnjeg dana roka za slanje prijave.

Nepotpune, kao i prijave pristigle nakon isteka roka za prijavu, ocjenjivački sud neće uzeti u razmatranje.

Molimo da ostale informacije te Pravila za održavanje izložbene manifestacije Slavonski biennale potražite na mlu.hr ili nas pratite na facebook.com/mlu.osijek/

Ocjenjivački sud 26. slavonski biennale:
Sandra Križić Roban doktorirala je u području povijesti umjetnosti, a bavi se kritikom, kustoskom praksom, nastavom i pisanjem. Zaposlena je na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu kao znanstvena savjetnica, u sklopu čega je bila glavna urednica časopisa Život umjetnosti (2000.–2017.). Teme istraživanja su joj suvremena umjetnost, povijest i teorija fotografije, poslijeratna moderna arhitektura, problematika javnog prostora i evaluacija spomenika Domovinskog rata. Jedna je od osnivačica Ureda za fotografiju, neprofitne udruge za suvremenu fotografiju, gdje surađuje u programu Galerije Spot, nakladništvu i međunarodnim projektima.

Objavila je opsežne studije o suvremenom slikarstvu i suvremenoj fotografiji u Hrvatskoj: Na drugi pogled: pozicije suvremene hrvatske fotografije (UPI2M & IPU, 2010.) i Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas: odgovornost slike u vrijeme nestrpljivog pogleda (Ljevak, 2013.). Recentno je objavila monografiju Hana Miletić – Street Photography (UzF, 2016.), a priprema knjigu o fotografskom opusu Vlade Marteka (UzF, 2018.). Uredila je više znanstvenih knjiga u izdanju Instituta za povijest umjetnosti (najrecentnije Postmedia and Non-institutional Art Practices from 1960s, s Leonidom Kovač, 2017), te nekoliko knjiga u izdanju Ureda za fotografiju i Galerije Križić Roban. Uz navedeno, autorica je više poglavlja u knjigama i opsežnim katalozima. Od 1986. do danas je objavila više od tisuću dvjesto kritika, prikaza, eseja, stručnih i znanstvenih radova u tiskanim medijima te u sklopu radijskih i televizijskih emisija.

Izbor iz recentnih kustoskih projekata: Anabel Zanze (Zagreb, 2018.); Jochen Lempert (s Maren Lübkke-Tidow; Beč, Zagreb, 2018.); Najljepše mjesto na svijetu – suvremena slovenska fotografija (Osijek, 2017.; Zagreb, 2016.), Arhivi, preraspodjele i premjeravanja – Suvremena austrijska fotografija (s Reinhardom Braunom, Zagreb, 2014.); Nulta točka značenja: nefunkcionalna, neprikazivačka, eksperimentalna, elementarna i konceptualna fotografija u Hrvatskoj (Graz, 2013.; Zagreb, 2011.).

Ana Mušćet (1981.) magistrirala je na Akademiji likovnih umjetnosti 2016., te na Filozofskom fakultetu stekla magisterij pri odsjeku za kroatistiku i rusistiku, 2010. godine. Njezina umjetnička praksa temelji se često na jeziku kojeg uklapa i opredmećuje kroz multimedijalne radove, nerijetko temeljene u literaturi, pisanim svjedočenjima i traumatičnim, povijesnim događanjima. Ostvarila je niz samostalnih i skupnih projekata, od kojih su neki i nagrađivani u Hrvatskoj i inozemstvu. Finalistica je Essl Art Award nagrade za mlade umjetnike, dobitnica Freedom Award nagrade u Londonu, Grand Prixa 25. slavonskog biennala i Nagrade publike na istoj izložbi. Živi i radi u Zagrebu.

Jelena Pašić je kustosica, esejistica i radnica u kulturi. Diplomirala je povijest umjetnosti i kulturnu antropologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a radila je na brojnim projektima iz područja suvremene umjetnosti, fotografije i kinematografije. Redovito piše kritike i eseje o raznim temama iz polja suvremenih umjetničkih praksi i filma. Radi u Uredu za fotografiju i dio je uredništva portala Vizkultura.

Sabina Salamon (1971.). Diplomirala filozofiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Svečilišta u Ljubljani 2001. Godine 1995. postala je članicom Kluba mladih umjetnika Rijeke, koja je tada predstavljala riječku likovnu scenu. Godine 1997./98. radila je kao asistentica u Galeriji Marino Cettina u Umagu. Od 2002. do 2006. godine radila na mjestu ravnateljice Mediteranskog kiparskog simpozija u Labinu, a od 2006. vodila program Gradske galerije Labin. Od 2010. radi u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci na mjestu kustosice Zbirke fotografije i Zbirke medijske umjetnosti, filma i videa Kao kustosica radila na tridesetak izložbi i događaja te sudjelovala u brojnim žirijima.

Valentina Radoš (1972.). Kustosica u Muzeju likovnih umjetnosti gdje je voditeljica Zbirke slikarstva druge polovice 20. stoljeća (od 1945. godine do danas), Zbirke crteža i grafika druge polovice 20. stoljeća (od 1945. godine do danas) i Zbirke novi mediji (video, DVD, digitalna grafika, instalacije). Uži stručni interesi su joj umjetničke prakse 20. i 21. stoljeća te vizualne komunikacije. Od 2010. godine je kustosica Slavonskog biennale-a. Recentnih autorski projekti su 24. Slavonski biennale – Jednom jedan putnik; (MLU, 2014. –2015.); I was call you tomorrow – Krunoslav Stipeševič; (MLU, 2015.); Granice vidljivosti - 25. slavonski biennale, (MLU, 2016 –2017.), Ivan Faktor - Film koji samo ja gledam, (MLU, 2017.); Tarwuk - 20170621_141332 (2)., (MLU, 2017. –2018.)

Autor vizualnog identiteta: Igor Kuduz


Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: