Drugo predavanje programa “
Sveučilišni ponedjeljak u GISKO-u” održat će u
ponedjeljak 9. travnja 2018. godine s početkom u 19:00 sati u prostoru Američkog kutka Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.
Predavanje „Spektakularizacija društva – studija slučaja regionalnoga „Big Brother“ televizijskoga reality TV showa“ održat će Snježana Barić Šelmić, asistentica na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Opis predavanja:
Još je 1967. godine Guy Debord iznio i detaljno razložio koncept stvaranja „društva spektakla“, u kojemu, najkraće rečeno, „spektakl više nije samo skup slika, već je to društveni odnos između ljudi posredovan slikama“, koji je praktički postao svrha samome sebi.
Mediji, pa tako i televizija, sve su više okrenuti spektaklu jer laka i atraktivna zabava donosi osjetno veću gledanost i zaradu od informativnih i edukativnih sadržaja, što će autorica ilustrirati u analizi istraživačkog dijela rada. Pri tome komercijalni medijski sustav, na dvostruki način pristupa medijskoj publici kao skupini potrošača: tipom komercijalnih medijskih programa i putem produkata koje se oglašavaju preko tih programa. Unutar toga medijska se publika tretira kao verzija „društva potrošača“, odnosno produkt i tržišna niša koja je interesno-profitno pozi-cionirana između medijskih producenata i marketinško-reklamnih agencija i oglašivača.
Otkada je prvi put emitirana u rujnu 1999. godine u Nizozemskoj, televizijska emisija Big Brother postala je najpoznatija i najraširenija reality show franšiza na svijetu, s čak oko 400 emitiranih sezona u više od 50 zemalja svijeta. Budući da se u međuvremenu pojavila jaka konkurencija u vidu mnogih drugih reality show emisija, nositelji Big Brother franšize neprestano pokušavaju na različite načine „osvježiti“ koncept kako bi zadržali popularnost i gledanost. Tako je nekoliko tvrtki i komercijalnih televizija s teritorija ex-Jugoslavije, koje su nositeljice licence showa, od-lučilo od rujna do prosinca 2015. godine organizirati međunarodni, točnije regionalni Big Brother. On je okupio ukupno 19 natjecatelja iz pet zemalja sličnoga govornoga područja – Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije – od kojih su, po prvi put, gotovo polovica bili pomalo bizarni pripadnici socijalno osjetljivih tzv. marginalnih skupina građana (beskućnik, prostitutka, transrodna osoba, romska obitelj i drugi), što je izazvalo jake i podijeljene reakcije javnosti u navedenim zemljama.
Autorica predavanja provela je analizu sadržaja prikazanih emisija u razdoblju od mjesec dana, kako bi utvrdila jesu li, na koje načine i u kojoj mjeri upravo pripadnici marginalnih skupina korišteni u svrhu promocije i podizanja gledanosti showa. U teoretskom dijelu pak ukratko su obrađeni poj-movi poput marginalnih skupina građana, celebrity kulture spektakularizacije društva i medija, reality showa, te televizije i njezinih konvergencija s novim, digitalnim medijskim formatima. Ciljevi istraživanja bili su utvrditi jesu li nositelji licence uspjeli pomalo kontroverznim pristupom zaustaviti trend pada gledanosti showa te jesu li koncepti Big Brother showa i općenito reality showa već pomalo „istrošeni“, barem na području jugoistočne Europe.
Nebitno
