Kada će izvanredni studenti moći raditi preko Student servisa?!

Kao što smo već i pisali najavljeni je Zakon o obavljanju studentskih poslova trebao stupiti na snagu početkom ove godine, no to se još uvijek nije dogodilo. S obzirom na to da izvanredni studenti i dalje ne mogu raditi preko student servisa, Hrvatski studentski zbor uputio je dopis Ministarstvu znanosti i obrazovanja odnosno ministrici Blaženki Divjak.

Dopis Hrvatskog studentskog zbora prenosimo u cijelosti:
Prvi upit Ministarstvu Znanosti i obrazovanja u vezi stupanja na snagu Zakona o obavljanju studentskih poslova kao Hrvatski studentski zbor uputili smo 14. prosinca 2017. godine, neposredno nakon završetka javne rasprave kada je već bilo za pretpostaviti da zbog procedure donošenja zakona nije izgledno da će isti stupiti na snagu s prvim danom Nove godine.

Iz Ministarstva zaprimamo odgovor isti dan u kojem se navodi:

„ U javnoj raspravi pristigla su 154 komentara na koja smo dužni odgovoriti do 08.02.2017. godine. Kad se unesu svi komentari, prijedlog se priprema za daljnju proceduru za koju nismo nikad sigurni koliko će trajati.“

Nakon što je i drugi rok s kojim se spekuliralo u javnosti (1. ožujka 2018. godine op.a.) prošao, 8. ožujka ponovili smo dopis Ministarstvu u kojem smo im naglasili koliko je studentima bitno donošenje zakona te pitali kada je planirano puštanje zakona u proceduru.

Odgovor je stigao jutros te smo ga objavili na službenoj Facebook stranici kako bi svi studenti koji su nam se do sada javljali s upitima, ali i druga zainteresirana javnost bili informirani. Ministarstvo nam u svom odgovoru i dalje ne nudi objašnjenje za nedonošenje novog Zakona o obavljanju studentskih poslova, niti rok u kojem možemo očekivati da će zakon stupiti na snagu.

„Kao član radne skupine u dopisu upućenom od strane tima ministrice Divjak nalazim na puno neistina, pa postavljam pitanje kada ćemo i hoćemo li uopće dobiti novi Zakon o obavljanju studentskih poslova. Koliko dugo se taj zakon već nalazi u "finalnoj fazi izrade"? Puno toga je predviđeno, digitalizacija sustava, zaštita studenata od neisplata plaća, pravo na plaćenu pauzu i slično, ali Ministarstvo kaže da provode veliki broj aktivnosti pa ne stignu, a isplanirali su ih za 2018. godinu. Podsjećam da je ova aktivnost planirana još u 2017., ali očito ima puno drugih važnijih prioriteta. Uputa HSZ-u da ponovno kontaktiraju Ministarstvo, gotovo je pa uvreda zdravom razumu. Očito su upiti nedovoljno jasni“ – rekao je Marko Lepoglavec, član radne skupine koji je sudjelovao u kreiranju Nacrta zakona o obavljanju studentskih poslova kao predstavnik Hrvatskog studentskog zbora.

Početkom ovog tjedna kao predstavničko tijelo svih studenata u Republici Hrvatskoj uputili smo dopis i predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću u kojem smo istaknuli važnost donošenja ovog zakona te apelirali da se zakon što prije pusti u proceduru.

„Vlada Republike Hrvatske premijer, pa i ministri u Vladi vrlo često u svojim govorima spominju mlade kao budućnost, Republiku Hrvatsku kao državu koja teži postati zemljom znanja. Apelira se na mlade da ne odlaze u inozemstvo, a pri tome kad god se trebaju donijeti zakoni koji se odnose na mlade, negdje nastane zastoj. U Republici Hrvatskoj studira više od 160 tisuća studenata. Donijeti zakon kojim će se po prvi put od 1996. godine na jednom mjestu regulirati pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova morao bi biti jedan od prioriteta.“ – zaključuje Stjepan Ćurčić, predsjednik Hrvatskog studentskog zbora.

Uz upućivanje Zakona o obavljanju studentskih poslova u proceduru, nadamo se da će Ministarstvo ispuniti i druge zacrtane ciljeve sadržane u planu normativnih aktivnosti za 2018. godinu jer isti predviđa donošenje nekoliko propisa iznimno bitnih za studentsku populaciju u Republici Hrvatskoj.

[klik za uvećanje]






Tekst: Osijek031.com
Foto: Ilustracije

Trebalo bi potpuno izjednačiti rad studenata i ostalih radnika. Onda neka radi tko hoće i koliko hoće. Razlog: Danas se rad studenata pretvorio u izigravanje zakona. Tvrtke umjesto radnika koriste studente da smanje cijenu rada. Od toga pojedinci imaju kratkoročnu korist, a dugoročnu štetu ima cijelo drušvo, uključujući i studente. Pitam se kakvi su to studenti i kakav je to fakultet uz koji se može raditi puno radno vrijeme? Kakvi će to biti budući inženjeri, ekonomisti, pravnici, arhitekti, liječnici, koji umjesto da se bave učenjem i znanošću, rade dan-noć u kojekakvim pozivnim centrima?