Na
Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek instaliran je
novi mamografski uređaj koji se koristi digitalnom tehnologijom u dobivanju mamografske snimke, a pri tome ima mogućnost tomosinteze i stereotaksijom navođene biopsije.
Velika prednost digitalne mamografije u odnosu na do sada rabljenu film mamografiju je
velika brzina dobivanja snimke jer više nije potrebno razvijati film u odgovarajućim kemijskim pripravcima te je i
ekološki prihvatljivija. Napredak koji postižemo digitalnom mamografijom isti je kao prelaskom s filmske fotografije na digitalnu – snimka je spremna za dvadesetak sekundi umjesto 4-5 minuta kako je to kod film mamografije. U brojnim situacijama digitalna mamografija može dovesti i do smanjenja doze zračenja, koja je kod mamografije ionako iznimno niska u usporedbi s bilo kojom drugom radiološkom metodom koja koristi rentgenske zrake.
Najbitnija vrlina mamografije je
dobar prikaz sitnih ovapnjenja, koja su najčešći znak početnog oblika najčešćeg
malignog tumora dojke, zbog čega je i koristimo u ranom otkrivanju raka dojke u svakodnevnom radu i u programima probira kao što je
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. U ovome je mamografija
bolja i od magnetne rezonancije. Digitalna mamografija donosi kvalitetniju kontrastnu rezoluciju od dosad rabljene film mamografije, zbog čega se sitna ovapnjenja još bolje i ranije uočavaju.
Mamografija prikazuje dvodimenzionalnu projekciju dojke i zbog toga se na snimci preklapaju različite strukture. Ukoliko je u dojci došlo do supstitucije parenhima masnim tkivom, mamografija je
vrlo precizna, jer masno tkivo propušta x-zrake i bilo kakva promjena odlično se vidi. Međutim, ukoliko je ostalo puno žlijezda u dojci, taj parenhim upija x zrake i preklapa se s promjenama, te ih može skriti. Do sada smo koristili ultrazvuk kao komplementarnu metodu mamografiji, no ultrazvuk je
najslabije osjetljiv na sitna ovapnjenja i teško ih prikazuje.
Napredak mamografije donio je tomosintezu, poznatu i kao
3D mamografiju, slojevno snimanje dojke, kako bi se izbjegao ovaj nedostatak mamografije. Kod takvog snimanja rentgenska cijev kontinuirano snima dojku pod različitim kutovima i na osnovu toga se rekonstruira željeni broj slojeva željene debljine (do 1mm) kroz dojku, čime izbjegavamo preklapanje različitih struktura i omogućavamo
kvalitetan pregled i žljezdanih dojki.
Kada se pronađe sumnjiva promjena u dojci, najčešće su to sitni kalcifikati, potrebno je dokazati njenu
malignost patohistološki, kako se žene ne bi nepotrebno izlagale
kirurškom zahvatu ukoliko imaju benignu promjenu, s obzirom da je samo 20-30% sumnjivih kalcifikata vezano uz malignu bolest. To se može učiniti tako da se kroz iglu izvade komadići tkiva koji sadrže sumnjivu promjenu i pošalju na patološku analizu. Ukoliko se promjena vidi samo mamografski, potrebna je stereotaksijsko navođenje kako bismo odredili točno mjesto gdje se promjena nalazi i tamo usmjerili iglu kojom vadimo uzorke – ovo se zove stereotaksijom navođena vakuum asistirana biopsija.
Sa zadovoljstvom možemo zaključiti da naš novi uređaj za mamografsku dijagnostiku omogućava sve
nove tehnologije koje donose znatno ranije i kvalitetnije otkrivanje malignih promjena na dojci i minimalno invazivnu dijagnostiku čime će se smanjiti broj nepotrebnih kirurških zahvata.
Tekst i foto: KBC Osijek