Za razliku od, primjerice, Italije u kojoj zadruge u BDP-u sudjeluju s 10 posto, u Hrvatskoj je to svega 0, 5 posto. Dio razloga za to leži u lošim zakonskim okvirima, a ostatak na negativnoj percepciji zadrugarstva općenito, jer ga se veže uz vrijeme nakon Drugog svjetskog rata, odnosno komunizma. Kako bi se ovakvo poimanje promijenilo, ali i potaknulo ljude na veće udruživanje, jer ono donosi brojne benefite, u Osijeku je organizirana međunarodna konferencija "Razvoj zadruga i zadružnog poduzetništva". Novi ravnatelj Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo Tomislav Klarić Kukuz tom je prigodom najavio izmjene Zakona u idućih godinu dana, najviše dvije. Istovremeno, prezentirani su i primjeri dobre prakse iz Italije gdje je zadrugarstvo jedan od nositelja gospodarskog razvoja.