Mreža mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu, koju čini 20 djece u dobi od 12 do 18 godina, jučer je predstavila Strategiju protiv vršnjačkog nasilja „S
top tišini koja boli“.
Mreža mladih savjetnika (MMS)
savjetuje pravobraniteljicu i pomaže joj u radu upozoravajući na probleme i potrebe svojih vršnjaka i šireći u svojem okruženju informacije o dječjim pravima i
ulozi pravobraniteljice u njihovoj zaštiti.
Dječja strategija protiv vršnjačkoga nasilja rezultat je MMS-ovog istraživanja problema ”
bullyinga“ u sklopu međunarodnog projekta ENYA „Neka mladi govore o nasilju“, a cilj strategije je utjecati na prevenciju nasilja kroz prijedlog mogućih pristupa tom problemu.
Strategija posebno
upozorava na psihičko nasilje među vršnjacima koje je nevidljivo, a događa se svakodnevno među školarcima. To je svako izoliranje, ignoriranje i svako isključivanje iz društva koje je za djecu osobito opasno. Za razliku od fizičkog nasilja, psihičko nasilje odraslima i institucijama često ostaje nevidljivo, a i mnoga djeca ga ne percipiraju kao nasilje te ne znaju kako reagirati u takvoj situaciji, bez obzira jesu li žrtve ili promatrači
vršnjačkog nasilja.
Prema riječima pravobraniteljice za djecu
Ivane Milas Klarić, psihičkog nasilja ima u svakoj školi, gotovo u svakom razredu, a gotovo svako dijete u nekom je trenutku bilo žrtvom neke vrste
psihičkog nasilja ili je samo počinilo psihičko nasilje. Psihičko nasilje u vrtićima i školama dolazi po različitim kriterijima - socijalni status, fizički izgledi te
nacionalno i etničko podrijetlo. Zabrinjavajuće je to što djeca najčešće ne prijavljuju nasilje jer vjeruju da se ništa neće poduzeti, čime pokazuju veliko nepovjerenje u institucije i cijeli sustav.
U strategiji se ističe kako se
problem nasilja može riješiti tako da se ono, kad do njega dođe, što prije zaustavi, intenzivira se rad s počiniteljima i žrtvama te bolje povežu institucije, roditelji ali i šira društvena zajednica. Pravobraniteljica je sa svoje strane Strategiju proslijedila
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta kao preporuku što bi trebalo učiniti po pitanju nasilja.
A koliko je vršnjačko nasilje ozbiljan problem svjedoči podatak kako godišnje u ured pravobraniteljice za djecu pristigne
1.600 prijava, od čega je vršnjačko nasilje na drugom ili trećom mjestu po broju prijava. Također je primjetno kako je nasilje u obitelji u blagom padu, dok je u porastu
nasilje u institucijama u kojima su djeca smještena te ono na društvenim mrežama.
Tekst: Osijek031.com
Nebitno
