Eseker, jumfer, automobil, auspuh, haustor, aufinger, cipelcug, špricer, štrudla, rikverc, hauba, špek... Svim ovim riječima koje i dan danas koristimo zajedničko je to da, zajedno s mnogima drugima, dolaze iz
njemačkog jezika.
Procjenjuje se da u hrvatskom jeziku još uvijek ima između
2.000 i 3.000 germanizama koji su se toliko ustalili u svakodnevnom govoru da nam se čini gotovo neprirodnim upotrijebiti
hrvatski ekvivalent, a često ga se ne možemo ni sjetiti.
Tako je i u Osijeku koji je, gledajući kroz povijest, kao dio
Habsburške monarhije od kraja 17. do početka druge polovice 20. stoljeća bio poznat po jako zastupljenom
njemačkom jeziku u svakodnevnoj komunikaciji. Njemački jezik je dugo imao vodeću ulogu u
gradu na Dravi, no smanjenjem broja
Folksdojčera nakon Drugog svjetskog rata njemački jezik u Osijeku i na prostorima bivše države sustavno se potiskuje.
A koliko je on doista prodro u hrvatski jezik i obogatio ga svojim leksičkim elementima svjedočimo u knjizi „
Njemačke posuđenice u hrvatskom govoru Osijeka“ autora
Thea Bindera koju je za tisak preveo i priredio
Velimir Petrović, a izašla je 2006. godine u izdanju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Rad je zapravo prevedena, proširena i uredničkim predgovorom popraćena verzija doktorata Thea Bindera „
Die deutschen Lehnwörter in der kroatischen Essegger Mundart“, obranjenog na Sveučilištu u Beču 1956. godine i predstavlja možda i najopsežniji pokušak uvida u posuđenice iz njemačkog jezika kojima su se služili, a i još se služe, Esekeri.
Kako zaključuje Velimir Petrović u predgovoru, „
autor je na jednom mjestu dao tako reprezentativan korpus germanizama u osječkom govoru i time znatno pridonio proučavanju povijesti jezične kulture grada Osijeka“.
Naravno, uporaba germanizama u osječkom govoru danas
ni približno nije onako intenzivna kao u stara vremena, što je posljedica veće brige o hrvatskom jeziku i velikog smanjenja broja pripadnika njemačkog naroda, ali i sve veće anglikalizacije društva u kojoj engleski jezik postaje dominantan i neupitan, posebice među mlađim generacijama. Za njih će možda biti zanimljivo iz ove knjige saznati nešto o osječkom njemačkom narječju, dok će starijim Esekerima koji se još rinuju u Dravi, odlaze u stari firtl ili rade na svom gruntu, biti vrijedan podsjetnik jednog govora koji, na sreću, još uvijek živi u našem gradu.
Knjigu u pdf formatu možete pročitati dolje u tekstu.
Koje posuđenice vi koristite?
Tekst: Osijek031.com