Sadrži li ambalaža za hranu opasne kemikalije i spojeve i kako poboljšati EU zakone koji štite građane od mogućih posljedica, pitanje je o kojem raspravlja Europski parlament. Odbor za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane ocjenjuje učinak primjene i potencijalne promjene Regulative o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (Food Contact Materials-FCM).
- Mnogi građani kupuju organsku hranu kako bi izbjegli pesticide, no dok se kontaminacija hrane pesticidima mjeri u mikrogramima po kilogramu, kontaminacija preko ambalaže se mjeri u miligramima. Nedavno smo imali primjer s poznatim čokoladicama koje su navodno kontaminirane kancerogenim spojem preko tinte iz ambalaže. S obzirom na istraživanja i nove spoznaje u toksikologiji, Parlament smatra da je potrebno ojačati postojeću EU regulativu koja je iz 2004. godine - smatra dr. Biljana Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane.
FCM regulativa EU 1935/2004 propisuje okvirna pravila za četiri od sedamnaest najčešće korištenih materijala koji su u dodiru s hranom: plastiku, keramiku, regeneriranu celulozu i tzv. „pametne“ materijale. Od nabrojanih četiri, samo je plastika podložna strogim pravilima koja vrijede u cijeloj EU. Za preostalih trinaest materijala države članice same određuju propise i ograničenja.
Tu dolazi do konfuznih situacija pa tako neki toksičan spoj može biti podložan ograničenjima kada se koristi u proizvodnji plastike, a nije reguliran kada se koristi u papirnatoj ambalaži. Nadalje, neke zemlje ograničavaju i zabranjuju određene spojeve u proizvodnji FCM-a, dok druge ne. Na jedinstvenom europskom tržištu, na kojem nema granica, to nema smisla.
- S kolegicom Cristel Schaldemose iz Danske uputila sam u proceduru niz prijedloga kako poboljšati EU pravila kako bi bolje štitila građane. Predložile smo da se bolje istraži međudjelovanje spojeva i kemikalija koje odvojeno mogu biti bezopasne, ali zajedno mogu izazvati reakciju ljudskog organizma. Nadalje, smatramo kako je radi zaštite zdravlja bolje da se na razini cijele EU donesu usklađeni propisi za papir, karton, premaze, tinte, metale i ljepila - kazala je hrvatska europarlamentarka.
Bisfenol A ili BPA je spoj koji se koristi u proizvodnji plastične i papirnate ambalaži i za kojeg postoje sumnje da je štetan za ljudsko zdravlje. Europska agencija za sigurnost hrane je 2015. BPA proglasila sigurnim za ljudsko zdravlje u određenim koncentracijama. No u drugim, nedavno objavljenim istraživanjima, tvrdi se da je on hormonski trovač i da negativno utječe na ljudsko zdravlje.
- Neke države članice EU poput Francuske su zabranile upotrebu BPA i očito je da nema suglasja je li ta tvar i u kojim količinama štetna za ljude. Upozorila sam na istraživanje Nizozemskog državnog instituta za zdravlje i okoliš u kojemu se analiziraju studije o BPA. Izvješće podržava istraživanje o alternativama BPA, a građane savjetuje da smanje svoju izloženost toj tvari. Zato sam pismeno pitala Komisiju hoće li reagirati i na koji način - izvijestila je hrvatska europarlamentarka.
Komisija je odgovorila kako je upoznata s najnovijim istraživanjima nizozemskih stručnjaka i kako poduzima mjere zaštite zdravlja građana. Upotreba BPA je od 2011. zabranjena u proizvodnji dječjih bočica i sličnih proizvoda, a prošli mjesec Komisija je objavila prijedlog mehanizma za identificiranje hormonskih trovača u koje spada.
- Drago mi je da Komisija prepoznaje da se radi o prijetnji ljudskom zdravlju i poduzima konkretne korake. Primjer je nova regulativa o medicinskim uređajima na kojoj sam radila kao zakonodavac. U njoj stoji odredba u kojoj se BPA i slični spojevi moraju što je prije moguće eliminirati iz proizvodnje medicinske opreme - izvijestila je Borzan
Tekst i foto: Ured/Office of Mrs. Biljana Borzan MEP
Nebitno
