
Svako
četvrto kućanstvo (23 posto) u Hrvatskoj u proteklih godinu dana
nije uspjelo na vrijeme platiti režije, a u 13 je županija dohodak po odraslom članu ispod nacionalnog prosjeka od 2200 kuna. Stanje je najteže u Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje je prosječan dohodak odraslog stanovnika samo 1250 kuna mjesečno. Slično je u cijeloj
Slavoniji i Lici, gdje su građani pokazali veliko nezadovoljstvo razinom obrazovanja i izuzetno lošim uvjetima stanovanja.
Veliki optimizam
Svaki je deseti građanin socijalni isključen, odnosno ne može ili teško može podmiriti osnovne životne potrebe, nezaposlen je te zbog lošega materijalnog stanja gotovo da i nema socijalnih kontakata. Ipak, socijalnu isključenost subjektivno osjeća čak 20 posto građana tri četvrtine živi ih na selu, 66 posto je žena, a 61 posto ima završenu samo osnovnu školu. Stanovnici Istre i Varaždinske županije najzadovoljniji su standardom, a Dalmatinci su pokazali najveću razinu sreće i zadovoljstva.
Podaci su to iz studije Ujedinjenih naroda "
Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj" koja će danas biti predstavljena u zagrebačkoj Starogradskoj vijećnici. Hrvati nisu zadovoljni sustavom socijalne skrbi, zdravstvenim i mirovinskim osiguranjem, ali iskazuju zadovoljstvo životnim uvjetima i obiteljskim životom. Čak 62 posto građana misli da ima puno napetosti između bogatih i siromašnih te nemaju povjerenja u ljude. Gotovo nevjerojatno, dvije trećine stanovnika s optimizmom gleda na budućnost.
Sveobuhvatno istraživanje na
8534 ispitanika i 200 pružatelja usluga socijalne skrbi pokazalo je da socijalna isključenost prijeti osobama s invaliditetom, dugotrajno nezaposlenima, jednoroditeljskim i obiteljima s puno djece, manjinama (Romi i Srbi povratnici) te osobama starijima od 65 godina bez mirovine. Žene se češće osjećaju diskriminirano kad je riječ o zaposlenju i napredovanju.
Najveći su problem žene žrtve obiteljskog nasilja u svemu ih nadziru nasilni muževi, koji ih često drže i u potpunoj društvenoj izolaciji. Jednoroditeljske i mnogočlane obitelji u posebno su lošem položaju: izložene su većem riziku od siromaštva, teško kombiniraju poslovne i obiteljske obveze, a socijalne usluge nisu prilagođene njihovim specifičnim potrebama. Samohrani roditelji, unatoč kvalifikacijama, vrlo teško dolaze do radnog mjesta, a roditelji iz mnogočlanih obitelji zbog niske razine obrazovanja.
Starci bez mirovina
Istraživanje je potvrdilo i katastrofalan status starijih od 65 godina. Umirovljenički status jest problematičan, međutim u neusporedivo je lošijem stanju više od 130.000 građana koji nemaju prihoda i za koje UN predlaže isplatu tzv. socijalnih mirovina.
Autor:
Nikola Sever Šeni/
Vecernji-list.hr