Slovenija je uložila prigovor na zaštitu izvornog zemljopisnog porijekla slavonskog kulena/kulina na razini
Europske unije. Nedavno je to učinila i za varaždinsko zelje, a poznato je da sve već godinama
vodi spor i oko zaštite terana.
Slovenija je uložila prigovor Europskoj komisiji na
Zahtjev za zaštitu slavonskog kulena/kulina oznakom zemljopisnog podrijetla na EU razini, vijest je koju je objavio portal Agrobiz.hr, pozivajući se na tajnika Udruge "
Slavonski domaći kulen/kulin" Andriju Matića. "
Da istina je. Mogu potvrditi kako smo dobili informaciju da su Slovenci uložili prigovor na zaštitu našeg kulena", izjavio je Matić.
Ministarstvo je u rujnu 2013. godine donijelo rješenje o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla, čime je naziv "
Slavonski kulen/Slavonski kulin" postao zaštićen u Republici Hrvatskoj, a u ožujku 2014. uputilo Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije, kada je podnijet i zahtjev za zaštitu drniškog pršuta.
"
Po zaprimljenoj dokumentaciji Europska komisija na odgovarajući način, u roku od šest mjeseci, razmatra svaki zaprimljeni zahtjev kako bi provjerila opravdanost i ispunjavanje uvjeta odgovarajućeg sustava. Nakon što završi postupak razmatranja, Europska komisija objavljuje "Jedinstveni dokument predmetne oznake" u Službenom listu Europske unije, a u roku od tri mjeseca od objave svaka fizička ili pravna osoba izvan Republike Hrvatske može podnijeti prigovor na objavljeni zahtjev za registraciju oznake. U slučaju da je prigovor podnesen, postupak rješavanja prigovora može najduže trajati osam mjeseci, a što uključuje i fazu postizanja sporazuma podnositelja zahtjeva za registraciju i podnositelja prigovora. Ako se sporazum ne postigne konačnu odluku donosi Europska komisija. Ako je prigovor uložen Komisiji i u roku od dva mjeseca popraćen obrazloženom izjavom, Komisija provjerava opravdanost obrazloženog prigovora. U okviru postupka rješavanja prigovora, Komisija poziva podnositelja prigovora i podnositelja zahtjeva kako bi se uključili u postizanje sporazuma. Komisija nakon postupka postizanja sporazuma, uzimajući u obzir rezultate postizanja sporazuma donosi konačnu odluku. Ako ne bude podnesenih prigovora, ako stranke postignu sporazum ili Europska komisija odbije prigovor, odnosno oznaka se registrira, ista se upisuje u registar Europske unije - DOOR bazu", objašnjava
Agrobiz.hr
Hrvatski ministar poljoprivrede
Davor Romić u ponedjeljak je u Bruxellesu rekao kako mu je u razgovoru s povjerenikom za poljoprivredu Philom Hoganom sugerirano da problem zaštite terana pokuša riješiti u bilateralnim razgovorima sa Slovenijom. "
Nastavit ćemo komunikaciju s povjerenikom i na sljedećem sastanku u ožujku o tome ćemo detaljnije razgovarati", rekao je Romić.
Hrvatska i Slovenija imaju zajednički zaštićen jedan proizvod -
"Istarski pršut/Istrski pršut", koji ima oznaku zemljopisnog podrijetla. Zahtjev za zaštitom istarskog pršuta podnijela je Hrvatska, na što se Slovenija žalila, a nakon toga postignut je kompromis o zajedničkoj zaštiti.
Početkom ovoga tjedna objavljeno je da je na razini
EU zaštićen dalmatinski pršut, čime Hrvatska na razini EU ima zaštićeno devet poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Uz dalmatinski pršut i istarski pršut/istrski pršut, registrirani i zaštićeni naziv na zajedničkom EU tržištu imaju
krčki pršut, ekstra djevičansko maslinovo ulja sa Cresa, neretvanske mandarine, ogulinsko kiselo zelje, baranjski kulen, lički krumpir i drniški pršut.
Tekst i foto: Radio Osijek
Nebitno
