Nedavno je predstavljen
Akcijski plan razvoja cikloturizma koji je naručilo
Ministarstvo turizma vodeći računa o sve
bržem rastu ovakvog oblika turizma u Europi i svijetu.
Procjene za Europu govore kako će
udio putovanja tijekom kojih je bicikl
glavno prijevozno sredstvo u idućih deset godina porasti za više od 10%, a toj brojci treba dodati i veliki broj turista koji na odmor idu drugim prijevoznim sredstvima ali im je vožnja biciklom važna dodatna aktivnost.
Nastavak ubrzanog rasta cikloturizma u budućnosti pokazuje trend potaknut
dobrim dijelom promijenjenim navikama i interesima potrošača i njihovom sve izraženijom željom za aktivnim i okolišno zdravim odmorom. Također je sve važnije
kombinirati ponudu koja povezuje cikloturizam s gastronomijom, kulturom ili nekim drugim sadržajima.
Akcijski plan razvoja cikloturizma tvrdi kako je Hrvatska dobro
premrežena lokalnim i županijskim biciklističkim stazama, od kojih su neke dio međunarodnih biciklističkih ruta. Kao glavni ciljevi akcijskog plana navedeni su gradnja i uređenje cikloturističkih ruta u sklopu Nacionalne mreže cikloturističkih ruta,
opremanje ruta signalizacijom,
uređenje turističke infrastrukture kroz prilagodbu smještaja bike & bed standardima te osiguravanje potrebnih sadržaja, umrežavanje svih važnih sudionika za cikloturizam te promocija cikloturizma kako bi cijela Hrvatska mogla funkcionirati kao
velika cikloturistička destinacija.
Rast cikloturizma je velika prilika i za
Slavoniju i Baranju. Naime, od ukupno četiri
EuroVelo (Europske biciklističke rute) pravca koja prolaze kroz Hrvatsku, dva su upravo na području Slavonije i Baranje: EuroVelo 6 (koji prolazi Dunavskom rutom od granice s Mađarskom preko Batine, Osijeka, Vukovara do granice sa Srbije) i EuroVelo 13 (Dravska ruta od granice s Mađarskom preko Donjeg Miholjca, Batine do granice sa Srbijom).
Cikloturizam je posebno dobro
razvijen u Baranji pa je tako ove godine u Suzi otvoren prvi kamp namijenjen biciklistima (i ostalim gostima) - Camping Suza Baranje. Sve je više turista-biciklista i u općini Bilje i u Karancu koji dolaze automobilima noseći svoje bicikle te na taj način obilaze
Baranju, Kopački rit, obilaze vinske ceste...
Iako je cikloturizam jedan od
najvažnijih posebnih oblika turizma, slabe točke hrvatskog (i slavonskog) cikloturizma su slabo razvijena infrastruktura, nedovoljan broj uređenih biciklističkih staza i nepostojanje nacionalne mreže uređenih ruta što ima za posljedicu
nepovezanst između različitih dijelova Hrvatske i nemogućnost pružanja duljih atraktivnih biciklističkih ruta. Od ostalih problema istaknuti su nedostatak informacija za cikloturiste te oskudna mreža servisa i usluga za iznajmljivanja bicikala. Također, velik je
nedostatak i niska razina uređenosti i obilježenosti turističkih atrakcija.
Ipak, uz ulaganja u biciklističku, odnosno
cikloturističku infrastrukturu, cijela Hrvatska a osebice Slavonija i Baranja mogla bi značajno upotpuniti svoju turističku ponudu jer, prema procjenama
UNWTO-a, u Europi trenutno postoji više od 60 milijuna aktivnih biciklista. To je ogromno tržište uglavnom dobrostojećih gostiju kojega treba pokušati privući.
Tekst: M.M./Osijek031.com
Foto: Teuta Stazić/Foto-arhiv031
Nebitno
