Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA - International Association for the Evaluation of Educational Achievement) provelo je
Međunarodno istraživanje računalne i informacijske pismenosti (The International Computer and Information Literacy Study - ICILS), prvo međunarodno obrazovno istraživanje koje ispituje računalnu i informacijsku pismenost učenika u
dobi od 14 godina.
Istraživanje je provedeno u
21 zemlji, ukupno je sudjelovalo
60.000 učenika iz 3.300 škola, a u Hrvatskoj je obuhvatilo 3.533 učenika osmaša iz 179 osnovnih škola. Istraživanjem su prikupljeni valjani i usporedivi podaci o razinama računalne i informacijske pismenosti učenika u njihovoj osmoj godini školovanja te o načinima na koje mladi razvijaju računalnu i informacijsku pismenost kako bi što uspješnije sudjelovali u suvremenom digitalnom dobu.
Istraživanjem se
provjeravala pismenost učenika u četiri razine
računalne i informacijske pismenosti, od najniže prve (osnovno korištenje računala) do najviše četvrte (bolje kompetencije za korištenje informatičkih tehnologija). Postignuti rezultati učenika u zemljama sudionicama uvelike variraju. Najmanji prosječan rezultat zabilježen je u
Turskoj (361), a najviši u
Češkoj (553).
Hrvatski učenici ostvarili su
prosječni rezultat od 512 bodova na skali računalne i informacijske pismenosti, što je bolji rezultat u odnosu na ICILS prosjek (500 bodova). Djevojčice u Hrvatskoj u prosjeku ostvaruju za 15 bodova bolji rezultat (520 bodova) u odnosu na dječake (505 bodova) na testu računalne i informacijske pismenosti.
Najveći broj učenika u Hrvatskoj (42%) po rezultatima spada u drugu razinu pismenosti, 25% je na prvoj razini, 21% na trećoj a samo 1% na četvrtoj razini pismenosti, što je manje više u skladu s ICILS prosjekom. Nažalost, čak 11% hrvatskih učenika
nije dosegnulo ni i prvu razinu računalne pismenosti.
Prikupljeni podaci također pokazuju koliko hrvatski učenici u prosjeku koriste računala, koliko hrvatskih učenika kod kuće ima barem jedno računalo a koliko ih kod kuće ima
internetsku vezu, za što hrvatski učenici najčešće koriste računalo itd.
Što se korištenja interneta tiče, hrvatski učenici najčešće koriste internet za
društvenu komunikaciju i razmjenu informacija pa tako 85% ispitanika najmanje jednom tjedno komunicira s drugima putem
društvenih mreža ili poruka. Preko polovice učenika najmanje jednom tjedno koriste internet za „
objavljivanje komentara na online profilima ili blogovima“, a gotovo polovica jednako često „
postavlja slike ili video zapise na online profile ili društvene mreže“. U prosjeku djevojčice češće koriste internet za društvenu komunikaciju, dok ga dječaci češde koriste za razmjenu informacija.
Također, analiza omjera broja učenika u školi i broja dostupnih računala ukazuje na to da učenici u onim zemljama koje imaju više
dostupnih računala u školi ostvaruju bolje rezultate na testu računalne i informacijske pismenosti. U prosjeku svih zemalja sudionica u školama jedno računalo koristi 18 učenika, dok u hrvatskim školama jedno računalo u prosjeku koristi 26 učenika, što jasno ukazuje na slabiju opremljenost hrvatskih škola. Za usporedbu, u
Sloveniji ovaj omjer iznosi 15:1, u
Njemačkoj 11:1, u
Češkoj i Poljskoj 10:1, a najbolja je situacija u
Norveškoj i Australiji gdje ovi omjeri iznose 2:1 odnosno 3:1.
Cjelovite rezultate ICILS istraživanja možete pogledati dolje u tekstu.
Tekst: M.M./Osijek031.com
Nebitno
