Šteta od elementarne nepogode od suše,proglašene na područje cijele Osječko-baranjske županije za poljoprivredne usjeve u voćarstvu i povrtlarstvu, prema procjenama prelazi 325 milijuna kuna odnosno preko 60% uroda a kod pojedinih proizvođača doseže i do 80%. U najavi je proglašenje iste elementarne nepogode za Vukovarsko-srijemsku županiju gdje se trenutno procjenjuju štete na 30 do 50%. Do sada prouzročene štete nisu konačne, zbog još jednog toplotnog vala, koji je u tijeku.
Pozdravljamo najavljenu Mjeru 5. i napore vlasti no smatramo kako Mjera 5. neće imati učinka na sanaciju šteta suše. Mjera 5. omogućuje investicije povezane sa sanacijom poljoprivrednog zemljišta i cijelom listom omogućenih stavki od kojih samo navodnjavanje, kao jedina prava prevencija od suše, i sanacija višegodišnjih nasada ima veze sa posljedicama suše. Dodatno, ovom Mjerom ne mogu se koristiti poljoprivrednici koji za uništeni poljoprivredni potencijal posjeduju policu osiguranja. Ovakvom diskriminacijom potiče se špekulantsko ponašanje uz očekivanje besplatnih sredstava nasuprot poljoprivrednicima koji su svojim sredstvima platili osiguranja.
Uz naravno direktnu štetu uzrokovanu sušom na kulturama kao što su kukuruz i soja koje su već vidljive, dok se štete na ostalim kulturama kao što je repa, tek mogu procijeniti na jesen, dodatne probleme poljoprivrednicima donijeti će nemogućnost plaćanja dugova za repromaterijal uz sve ostale kredite, leasinge i razna osiguranja.
Dodatno, ponovna zaduženja za repromaterijal za slijedeću sjetvu mnogim proizvođačima pogođenim sušom neće biti dostupna zbog prethodnih dugovanja.
U ovakvim uvjetima sa ovakvim štetama, za područja na kojima je proglašena elementarna nepogoda, prijedlog ORaH-a je osiguranje besplatnogcjelokupnog repromaterijala za slijedeću sjetvu proizvođačima koji imaju štete preko 80% dok se ostalima repromaterijal osigura u postotnom omjeru štete.
Model financiranja u ovom slučaju pronalazi se u distribuciji rizika i odgodi te moratoriju naplate potraživanja. Naime, i od ovih procijenjenih 325 milijuna kuna šteta biti će isplaćeno, prema već postojećim obrascima koje smo vidjeli na svim sličnim elementarnim nepogodama u prošlosti, samo 3 do 5%.
Spomenutih 5% plus preostali prihod sa oranica ne pokriva dug prema kreditorima ili ugovaračima za repromaterijal koji su se svi zadužili prije sjetve te državi za najam zemlje.
Predlažemo model pri ovakvim nepogodama u obliku:
Reprograma ili produženja valute plaćanja najma zemlje od strane države u suradnji sa lokalnom zajednicom u godini pogođenoj nepogodom za područja na kojima je proglašena nepogoda. U potpunosti oslobađanje plaćanja najma za godinu pogođenoj nepogodom je zasigurnoolakšica koja u značajnom postotku pokriva repromaterijal. Otpis najma do visine štete i otplate rata za prodanu zemlju uz moratorij od 12 mjeseci. Moratorij na uplate poreza i doprinosa 12 mjeseci bez kamata, ne i PDV-a, od strane Ministarstva financija i porezne uprave.
Reprogramauz minimalnu kamatu 2-4%i moratorij na otplatu u trajanju 12 mjeseci za proizvođače sa jednogodišnjim kulturama i 24 mjeseca za voćare i stočareza plaćanja duga repromaterijala od strane banaka ili kreditora. Umjesto standardnih trgovinskih ugovora potrebna je uspostava ugovora o zajedničkoj proizvodnjisa stavkom podnošenja dijela rizikai obaveze otkupa. Iz ovakvih ugovora se pokriva dio repromaterijala na trošak kreditora i špekulanata. Za obveze leasinga produljenje roka otplate za 12 odnosno 24 mjeseca uz minimalnu kamatu 2-4%.
Sva plaćanja od strane države (poticajna, zelena i sva ostala) se jednostavno moraju vršiti na vrijeme i u proračunskom razdoblju. Značajan udio dugova se pronalazi u ovim neplaćanjima.
Kako je riječ o velikim iznosima za koje će se morati izraditi budući model, kreditori sjetve također moraju snositi dio rizika ovakve proizvodnje.
Svi navedeni problemi moraju se staviti pod svjetlo sve ekstremnijih vremenskih neprilika, visokog postotka sigurnosti najave El Nina za područje SAD-a gdje savezna država Illinois strahuje od problema u sjetvi pšenice, u povezanoj očekivanoj suši u Australiji koja se također matematički proračunava iz modela El Nina u SAD-u, u najezdi skakavaca na jugu Rusije u ogromnim razmjerima gdje će također štete biti značajne. Sve navedeno i brojne druge vremenske nepogode diljem svijeta utjecati će na oscilacije u cijenama pšenice, kukuruza i hrane općenito za ovu i slijedeću godinu.
Nedopustivo je da proizvođač snosi rizik cijele proizvodnje u uvjetima gdje i dugo nakon žetve ne poznaje niti cijenu predane robe. Svi ovi razlozi su uzrok sve manje proizvodnje hrane, odlaska sela, gubitka vjere u poljoprivredu i omogućavanja sve bolje pozicije raznim špekulantima.
ORaH poziva Vladu RH, ministarstva i agencije, regionalne i lokalne uprave, banke, kreditore i osiguravajuća društva te proizvođače na otvoreni razgovor u cilju pronalaska zajedničkog prihvatljivog modela dugoročnog rješavanja ovih problema.
U selo, ratarstvo i stočarstvo se mora vratiti vjera a dio puta ovog povratka je sigurno pravilniji i pošteniji raspored rizika proizvodnje te uspostavljanje održivih partnerskih odnosa.
Tekst i foto: Igor Filkouniv.spec.oec., Neven Kordić
Nebitno
