Danas
Božić slave i mnogi nekršćani kao tradicijski obiteljski blagdan kada se daju i primaju prigodni darovi. Uz slavlje Božića razvili su se
brojni običaji poput: kićenja božićnog drvca na Badnjak, odlaska na misu polnoćku, pjevanje božićnih pjesama i darivanje.
Božićno drvce često se smatra
poganskom tradicijom ukrašavanja i štovanja zimzelenog drveća za vrijeme zimskog solsticija. Kićenje drvca postoji u njemačkim pokrajinama još od
XVI stoljeća. Prva božićna drvca su bila
bjelogorična, dok se kasnije uvode
crnogorična. Stablo se prije kitilo jabukama, šljivama, pozlaćenim orasima, kruškama ili staklenim figurama. Osim navedenih stvari, stavljali su se i papirnati lančići u bojama, zlatne i srebrne niti i sl. Kićenje doma zelenilom označavalo je dužnost koju su obično obavljala djeca i taj čin kićenja označavao je životnu snagu suprotnu zimskom umrtvljenju prirode.Brojni se gradovi i zemlje zalažu za prvenstvo u kićenju božićnog drvca, ali prava domovina ovog običaja nije poznata.
Božićna se drvca ukrašavaju svijećama, ukrasima, kuglicama i slasticama. Popularne su i tzv. lampice, malene raznobojne svjetiljke upravljane električnom strujom. Na vrhu božićnog drvca, najčešće jele, a katkad i bora ili smreke, postavlja se
zvijezda repatica ili
anđeo.
Zbog ekoloških razloga, česti su apeli za
umjetnim drvcima da bi se smanjila sječa stoljetnih stabala. Umjetna se drvca gotovo i ne razlikuju od pravih zbog modernih tehnologija izrade, a za razliku od prirodnih, mogu se svake godine iznova koristiti. Često dolaze i unaprijed ukrašena.
Osim umjetnih drvca koja teže biti jednaka prirodnima, postoje i brojna
dizajnerska drvca različitih boja, a također i drvca koja rade na električnu struju kojima iglice mijenjaju boju okretanjem samog drvca. Ovaj je ukras (bio) vrlo popularan, ali nepažnjom se može uzrokovati požar, stoga se sve više ljudi zalaže za jednostavna božićna drvca ili pak samo grane koje ukrašavaju kuću i njezinu vanjsku stranu.
Izvor:
Wikipedia
Žensko
