Prvog kolovoškog vikenda, koji se u
turističkom smislu smatra
udarnim, na svim autocestama u Hrvatskoj zabilježen je promet od
618.857 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od
31.742.156 kuna bez PDV-a. Za usporedbu, tijekom istog vikenda prošle godine zabilježen je promet od
590.801 vozila.
Kako u tom moru vozila prolazi autocesta A5,
Beli Manastir – Osijek – Svilaj, takozvana Slavonika? Jako
loše. Iako je i Slavonika ostvarila povećanje prometa, pa je tako
od 1. do 3. kolovoza njom prošlo
6050 vozila (u usporedbi s 5874 vozila u istom vikendu 2013., što je povećanje od 3%), Slavonika participira u ukupnom prometu u hrvatskim autocestama s manje od
1% vozila, odnosno s tek nešto više od 1% ostvarenih prihoda, dok je primjerice u 2012. godini sudjelovala s oko 3%.
Razloga za
loše rezultate Slavonike naravno ima više: od onih koji opterećuju sve autoceste u državi poput
krize, besparice i preskupog goriva, pa do ušteda na cestarini vožnjom po starim cestama, a u slučaju Slavonike to je državna cesta D7 –
Osijek – Đakovo kojim mnogi vozači i dalje prometuju.
Dodatni je problem Slavonike to što je riječ o još uvijek
nedovršenoj autocesti kojom se prometuje na svega 50-ak kilometara na dvije dionice:
Đakovo - Sredanci i Osijek – Đakovo. Most preko Drave još se gradi, a dionice
Sredanci - Svilaj do granice s BiH te kroz Baranju do granice s Mađarskom nisu ni u planu.
Naime, nastavak
gradnje Slavonike ovisi o mogućnostima financiranja iz
EU fondova, a one su za sada
loše. Svi ti projekti za sada nisu dovoljno dobro pripremljeni za EU financiranje te je nužno izraditi dodatnu dokumentaciju poput studije opravdanosti, utjecaja na okoliš itd. kako bi se uopće mogli kandidirali za EU fondove.
Drugim riječima, do daljnjega Slavonika ostaje
„autocesta duhova“ čiji je udio u ukupnim prihodima hrvatskih autocesta minoran i beznačajan.
Tekst: M.M./Osijek031.com
Foto: Cacan, Divna Jakšić/Foto-arhiv031
Nebitno
