Klub knjižare Nova & Udruga studenata filozofije "logOS" pozivaju vas na predavanje i predstavljanje knjige doc. dr. sc. Zorana Dimića (Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu, Srbija). Ovim događanjima najavljuju 4. studentski filozofski simpozij, koji će se na temu "Sveučilište, filozofija, obrazovne politike", održati na Filozofskom fakultetu u Osijeku 8. i 9. svibnja.
Predavanje naslovljeno "Ideja novovjekovnog sveučilišta" doc. dr. sc. Dimić će održati u utorak, 8. travnja od 12 do 15.30 na Filozofskom fakultetu (svečana dvorana, 2. kat). Predavanje će ugostiti doc. dr. sc. Davor Balić u skopu kolegija Novovjekovna filozofija
Predstavljanje knjige Rađanje ideje univerziteta (Novi Sad/ Sremski Karlovci: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 2013) održat će se u utorak, 8. travnja, s početkom u 19 sati u Klubu knjižare Nova (Trg Ante Starčevića 4). Knjigu će predstaviti autor i Luka Matić, student diplomskog studija filozofije.
O autoru:
Skriveno:
Zoran Dimić (Vranje, 1966) dipomirao je i magistrirao filozofiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu »Rađanje ideje univerziteta« pred komisijom u sastavu: akademik Branko Despot (mentor), dr. sc. Lino Veljak i dr. sc. Damir Barbarić.
Na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu predaje Modernu filozofiju i Filozofiju vaspitanja i obrazovanja.Objavio niz filozofskih studija u domaćim i stranim časopisima. Rasprava Rađanje ideje univerziteta mu je prva autorska knjiga.
Glavni je i odgovorni urednik časopisa Godišnjak za filozofiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu.
O knjizi:
Dimićevo djelo Rađanje ideje univerziteta nedvojbeno je prva znanstvena monografija na južnoslavenskim prostorima koju odlikuje dijakronijski pristup filozofskim promišljanjima ideje sveučilišta od antike do postmoderne.
Svoje djelo Dimić je podijelio u četiri poglavlja. Prvo je naslovio »Uvodna razmatranja«, drugo »Premoderni temelji ideje univerziteta«, treće »Moderna ideja univerziteta«, a četvrto »Zaključna razmatranja«. U prvom poglavlju obrazložio je čime će se baviti – poviješću ideje sveučilišta u svjetlu suvremene krize sveučilišta – te izložio metodologiju kojom se u djelu rukovodio; u drugom je razmotrio pitanje o tome ima li sveučilišta u antici te ukazao na nastanak, razvoj i obilježja (»dostignuća i granice«) srednjovjekovnih sveučilišta; u trećem se usredotočio na modernu ideju sveučilišta, pri čemu je interpretirao filozofske spise koje je ocijenio važnima za utemeljenje berlinskog sveučilišta (1810), dok je u četvrtom poglavlju ponudio odgovor na sljedeće pitanje: Kakva budućnost leži pred suvremenim visokoškolskim institucijama i mogu li se uopće pred univerzitetskom institucijom, koja je u neospornoj krizi, otvoriti nekakvi novi horizonti?
Nebitno
