Tema okruglog stola/javnog dijaloga: Razvoj i financiranje projekata u području kreativnih industrija, sinergiji s gospodarskim djelatnostima, njihovoj međuovisnosti i mogućnostima jačanja korištenjem
EU fondova.
U sklopu javnog dijaloga održanog u
kinu Urania, upravo na datum na koji je prije stotinu i jedne godine održana
prva javna kino projekcija u Osijeku, dvadesetak sudionika, progovorilo je o
kulturnoj sceni u gradu koji bi želio ponijeti titulu
Europske prijestolnice kulture te o stvaranju preduvjeta za razvoj kreativnih industrija.
Hrvatska je
na dnu ljestvice prema postotku proračuna koji se izdvaja za kulturu te je, s toga, neophodno tražiti modele dugoročnog planiranja i održivog ulaganja u kulturu. Potrebno je okrenuti se k tržišnom modelu funkcioniranja
bez oslanjanja na resurse iz lokalnog, regionalnog i državnog proračuna. Kultura može pozitivno utjecati na razvoj industrija, prije svega gospodarstva i turizma, a preduvjet za to je poduzetničko (proaktivno, inovativno i spremno na preuzimanje posljedica za vlastite odluke) ponašanje samih institucija u kulturi, te suradnji svih institucija/dionika u kulturi s dionicima ostalih industrija i institucija.
Vladimir Ham, zamjenik gradonačelnika smatra da bi se osiguravanjem preduvjeta za promociju kulturne scene grada utjecalo i na turističku afirmaciju grada što bi rezultiralo razvojem pratećih industrija i novih zapošljavanja u različitim granama (ugostiteljstvo, tradicionalni obrti, industrija). I sam Grad Osijek, jednako kao i Ministarstvo kulture većinu raspoloživih budgeta koristi za financiranje
"hladnog pogona", dok se za programske potpore izdvajaju vrlo mala sredstva.
Problem za postavljanje bilo kakvog oblika suradnje i dijaloga proizlazi iz nepostojanja dugoročnijeg i detaljnijeg strateškog planiranja smatra dr.sc. Martina Borovac-Pečarević, načelnica Sektora za europske poslove i medije. Otvaranjem novog projektnog ciklusa
"Kreativna Europa 2014.-2020.", kroz institucionalno umrežavanje potrebno je stvoriti sinergijsko djelovanje da bi se iskoristilo što više sredstava iz EU fondova, naglasila je
Borovac- Pečarević .
Projekti moraju proizići iz stvarne potrebe zajednice. Uz mnogo različitih interesa teško je postići konsenzus o prioritetima i prioritetnim projektima, naglasila je
Kornelija Mlinarević, ispred RRA SIB te dodala kako zapravo tome služe strategije, da se na široj razini odrede prioriteti te da se djeluje u smjeru njihovog ostvarivanja a ne da strategije stoje u ladicama, a projekti se događaju slučajno. Jedna od osnovnih prepreka je nepostojanje dijaloga na svim razinama, nespremnost i nedovoljna kompetentnost za pripremu i provedbu projekata financiranih iz EU programa te nedostatni vlastiti kapaciteti organizacija, udruga i institucija koje je nužno jačati jer su kapaciteti ključ uspješne pripreme i provedbe projekata.
Veliki problem je i prevelik birokratski aparat koji nije održiv, smatra mr.sc. Bernard Jakelić iz HUP-a, koji spominje i razvoj kreativnih industrija kao pokretača izvrsnosti. Održiv model moguće je postići jedino ako postoji poduzetan način razmišljanja. Potrebne su nove vještine i kompetencije (pisanje projekata, poslovnog plana...) koje otvaraju mogućnost za nova radna mjesta, prije svega slobodnih umjetnika, jer postojeće kulturne institucije ne mogu osigurati velik broj novih radnih mjesta.
-
O načinu promišljanja institucija koje se financiraju iz proračuna dovoljno govori i činjenica da je i ovaj Okrugli stol organizirala privatna tvrtka Kinematografi, koja je, iako ne raspolaže sredstvima, prepoznala potrebu povezivanja i umrežavanja svih dionika te otvaranja međusobnog dijaloga koji će poboljšati suradnju među njima i otvoriti prostor za kulturni dijalog - (
B.Jakelić,HUP, Sunčica Oberman- Peterka, EFOS i Vladimir Ham, dogradonačelnik).
Model osobne održivosti vidljiv je u promjenama obrazovnih kompetencija smatra dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prodekanica za nastavu na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. S njenim promišljanjem složio se i izv.prof. Robert Raponja u ime Umjetničke akademije u Osijeku. Mišljenja je kako su sadržaj i kvaliteta sadržaja vezani isključivo uz ljude koji onda stvaraju nove vrijednosti (Teatar Exit). Umjetnička akademija je rasadnik talenata te bi studentima trebalo omogućiti da javno prezentiraju svoje programe. Studenti tvrde da mlade umjetnike ne podržavaju ustanove u kulturi, jer ne žele prezentirati njihove uratke, iako postoji interes javnosti za alternativnim sadržajima.
Prijedlog rješenja problema dala je moderatorica mr.sc.
Marijana Bošnjak . Preko EU projekta pokušala bi proširiti namjenu kina Urania u model Cinema Cabaret& Art kino Urania u kojem bi se osim klasičnog filmskog programa održavale tematske večeri, kazališne i lutkarske predstave i sl., odnosno stvorila bi se alternativna scena za sve kreativne skupine i pojedince koji trenutačno nemaju gdje nastupati. Istaknula je potrebu za uvođenjem kriterija vrjednovanja rezultata, ocjenjivanja programskih smjernica, kriterija odgovornosti za nepostizanje rezultata i kriterija kompetentnosti na svim relevantnim razinama kao jedinu mogućnost koja će polučiti promjene.
U sklopu javne rasprave, kao primjer dobre prakse predstavljena je
Njemačka zajednica Osijek, Zemaljska udruga podunavskih Švaba i Francuska Alijansa koje su kroz niz projekata poglavito u segmentu kulture uspjele osigurati održivost udruge, neovisno o gradskom proračunu. Temelj njihove održivosti su različiti projekti, koje realiziraju u svim oblicima i vrstama suradnji s ostalim dionicima u kulturi, a budućnost vide u orijentiranju ka EU fondovima.
Dražena Vrselja, voditeljica marketinga osječkog
HNK istaknula je nedovoljnu povezanost institucija koje djeluju u području kulture i izostanak dijaloga, ukazujući na potrebu da se češće provode zajednički programi i da se međusobno više razmjenjuju iskustva.
Ravnateljica Dječjeg kazališta ukazala je na činjenicu da ravnatelji institucija u kulturi rijetko promišljaju kao manageri i traže rješenja, a češće kukaju očekujući sva sredstva iz proračuna. Pri tom najveći potrošači proračuna najčešće imaju i najlošije rezultate.
U javnom dijalogu sudjelovali su predstavnici Ministarstva kulture, Grada Osijeka, Regionalne razvojne agencije, Hrvatske udruge poslodavaca, Alumnij Poslijediplomskog studija poduzetništvo, Umjetnička akademija, predstavnici udruga-Njemačke zajednice i Francuske alijanse, Odsjek za društvene djelatnosti Osječko-baranjske županije, Proni Centar, HNK Osijek, Dječje kazalište Branka Mihaljevića, Državni arhiv Osijek, Konzervatorski odjel Osijek, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Odsjek za društvene djelatnosti Grada Osijeka, Kinematografi Osijek d.d, studenti Umjetničke akademije u Osijeku te novinari Osječke televizije, Televizije Slavonije i Baranje, portala Osijek031, Glasa Slavonije, HINE i dr.
Zaključci sudionika okruglog stola/ javnog dijaloga:
1. Stvaranje preduvjeta za razvoj kreativnih industrija koji će pozitivno utjecati na rast i razvoj kulturnih i drugih industrija (turizam,gospodarstvo, ugostiteljstvo, tradicionalni obrti..)
2. Kroz vaninstitucionalno umrežavanje potrebno je stvoriti sinergijsko djelovanje da bi se iskoristilo što više sredstava iz EU fondova (najavljen novi projektni ciklus "Kreativna Europa 2014.-2020.", Europa Media, EACEA)
3. Međusobna suradnja svih dionika u procesu (poboljšanje komunikacijskih kanala na razinama različitih ministarstava, institucija- vertikalno i horizontalno i pojedinaca, a sve u cilju bogatijeg kulturnog sadržaja)
4. Otvaranje prostora za alternativnu kulturnu scenu kakvu Osijek dugo već nema (poput projekta Cinema Cabaret& Art kino Urania kojim bi se sačuvala djelatnost i namjena objekta)
5. Strateško i programsko planiranje-dugoročnije i detaljnije
6. „Previše ljudi- premalo znanja“ (potreba za usvajanjem novih znanja , vještina i kompetencije – Menagement u kulturi)
7. Hladni pogon i preglomazni birokratski aparat (stvoriti održivi model -poduzetništvo u kulturi)
8. Uvesti ocjenjivanje/ kriterij izvrsnosti vs. kriterij podobnosti. Poticati izvrsnost, a ne hraniti supstancu.
9. Razvoj vlastitih kapaciteta za EU projekte
10. Potreba za povezivanjem i jačanjem suradnje svih dionika u kulturi te dijaloga s lokalnim, regionalnim i nacionalnim vlastima kao partnerima u iznalaženju financija za projekte u kulturi što često izostaje.
Ostalo je otvoreno pitanje tko će od nazočnih biti sljedeći nositelj javne rasprave na kojoj će se progovoriti o komunikaciji i i rješavanju komunikacijskih prepreka, a
Ministarstvo kulture potvrdilo je svoj dolazak. Svi sudionici pohvalili su ideju održavanja ovakvih skupova na kojim bi se otvorenije progovorilo o aktualnim poteškoćama i kako ih prevladati.
Foto: M.M./Osijek031.com
Pročitajte i..
Okrugli stol - kulturne ustanove moraju mijenjati dosadašnje modele financiranja
Nebitno
