U prvoj godini nakon
ulaska Hrvatske u EU hrvatski građani ne očekuju
nikakve promjene, bilo u negativnom ili pozitivnom smjeru. Jedino u turizmu većina građana očekuje poboljšanje, dok najveći dio građana očekuje negativan utjecaj članstva u EU na
poljoprivredu i domaću proizvodnju, pokazuje istraživanje
GfK grupe provedeno metodom osobnog intervjuiranja u kućanstvima u lipnju 2013. na reprezentativnom uzorku od 1.000 ljudi starijih od 15 godina.
Istraživanje GfK o tome što će nam donijeti prva godina članstva pokazuje da je jedino područje oko kojega vlada istinski optimizam poidručje
turizma jer svaki drugi stanovnik Hrvatske misli kako ćemo u prvoj godini članstva u EU prvenstveno napredovati na tom planu. Za većinu drugih područja građani ocjenjuju da će stvari ostati iste kao i prije, a za neka područja, kao što su poljoprivreda i domaća proizvodnja, više je onih koji očekuju
negativan nego pozitivan utjecaj od ulaska.
Osim na području turizma, relativno optimistično se gleda i na promjene koje će nastupiti u sudstvu gdje trećina građana misli da će ono doživjeti poboljšanja u prvoj godini članstva. Tu su još zaštita okoliša (
29 % ispitanika vjeruje u
poboljšanje), školstvo (
27 %) i zaštita potrošača (
27 %) kao područja za koja više građana očekuje pozitivne nego negativne promjene. Optimizam je u pravilu više prisutan kod mlađih generacija i kod ljudi koji su višeg stupnja obrazovanja.
Kada je riječ o
gospodarskom rastu i razvoju koji bi sa sobom trebao donijeti rast zaposlenosti stvari stoje mnogo lošije – tek svaki peti građanin Hrvatske vjeruje da će nam članstvo već u prvoj godini donijeti poboljšanje u ovom segmentu, a čak
41% ih je mišljenja da ćemo zbog ulaska u EU u prvoj godini
doživjeti pad. Najmanje optimistični po ovom pitanju su ljudi između
30 i 59 godina, dakle osobe u radno
najaktivnijoj dobi, te osobe sa srednjom stručnom spremom. Više optimizma u gospodarski rast i povećanje broja radnih mjesta u prvoj godini članstva Hrvatske u EU imaju nezaposleni (
23% vjeruje u poboljšanje) nego oni koji rade (
16% vjeruje u poboljšanje).
Pozitivno je to što su po ovom pitanju
najoptimističniji mladi koji se još uvijek školuju - približno svaki treći vjeruje u poboljšanje, a tek svaki šesti u pogoršanje. Regionalno gledano, stanovnici Like (33%), Slavonije (26%) i Dalmacije (20%) su više optimistični po pitanju gospodarskog rasta i porasta broja zaposlenih u prvoj godini našega članstva u EU, nego oni koji žive u Sjevernoj Hrvatskoj (čak 54% očekuje pogoršanje), u Zagrebu (41 %) ili Istri (43%,).
Poljoprivreda je područje za koje najviše građana (56%) vjeruje da će nazadovati u prvoj godini od ulaska u EU. Zanimljivo, stanovnici Slavonije koji velikim dijelom žive upravo od poljoprivrede imaju više optimizma (18% ih vjeruje u poboljšanje) nego oni koji žive u Zagrebu (12%) ili Istri, odnosno Sjevernoj Hrvatskoj (samo 9%). Drugo problematično područje je domaća proizvodnja za koju samo 12% misli da će se poboljšati u prvoj godini članstva Hrvatske u EU, a čak 55% da će doći do pogoršanja.
Kod ostalih aspekata, kao što su
bankarski sustav, zdravstvo ili sigurnost građana, oko polovice građana vjeruje da će stvari ostati kakve su bile, a među onim preostalim ima više onih koji su mišljenja da prva godina u EU neće donijeti poboljšanje.
Grafički prikaz istraživanja:
Tekst: M.M./Osijek031.com
Nebitno
