Dok stanari pojedinih osječkih ulica zahtijevaju sječu stabala koja im smetaju, oni iz ulica što su posljednjih nekoliko mjeseci u žarištu građevinskih radova oplakuju porušeno drveće i uništene zelene površine. Uklonjene da bi, kako kažu, bilo lakše napraviti još jedan komad asfalta. Među najglasnijima su stanari
Stepinčeve, ali i
Divaltove ulice, u kojoj ne vjeruju da će, kako obećavaju iz Grada, porušeni drvored dobiti adekvatnu zamjenu.
- Osijek je do prije nekoliko godina zbog izrazite brige za svoje zelenilo bio odlikovan zelenim vrpcama, a danas, umjesto da se ponovno pokuša doseći taj nivo, nemilice se sijeku drvoredi kako bi ustupili mjesto asfaltu. Ovoliko zelenila koliko je Grad uništio u posljednja tri mjeseca nije nam oštećeno ni u vrijeme rata! Ovim ćemo tempom za koju godinu u gradu imati samo beton - rekao nam je ogorčeni stanar
Stepinčeve ulice, u kojoj je zbog radova na rekonstrukciji kolnika i pločnika posječen dio drvoreda.
On ukazuje na činjenicu da važećim urbanističkim planom u Osijeku nije definirana ni jedna zelena zona, što bi za nekoliko godina, ako se održi sadašnji tempo ubrzane gradnje stambenih i poslovnih objekata, u širem središtu grada moglo stvoriti kronično pomanjkanje zelenih površina. Naime, zelene zone ili takozvani prirodni zaštitni pojasi površine su koje bi urbanističkim planom trebale ostati izvan zone gradnje te na taj način zaštićene od nestajanja. Stanovnicima bi tako, posebno onima koji žive neposredno uz glavne gradske prometnice, zeleni pojasi trajno služili kao filtar za ispušne plinove i druge zagađivače.
A kako neslužbeno doznajemo iz Grada, na osječkom području ipak egzistiraju tri zelene zone, no riječ je samo o parkovima,
Perivoju kralja Tomislava, parku u
Tenji i
Parku kralja Držislava, koji su u važeći prostorni plan ucrtani kao “zaštićene zone”, s tim da park u Tenji nije uređen u skladu s tom titulom. Što se tiče zelenih površina u sklopu stambenih jedinica, iz Grada kažu da one nisu zaštićene generalnim urbanističkim planom ali, s obzirom na propise unutar svakog stambenog naselja, ovisno o broju stambenih jedinica, detaljnim planom određeno je da u razmjeru od 10 do 60 posto površine budu zelene zone.
No, kako komentiraju iz udruga zelenih, problem je u tome što brojna zemljišta koja pripadaju građevinskoj zoni dulji niz godina egzistiraju kao tzv. zelene zone iako to nisu, poput, primjerice, zelene površine ispred
STUC-a, na kojoj je trenutno u izgradnji “
Eurodom”. A kada se na takvim površinama nešto sagradi, nastaje poremećaj u biološkoj atmosferi.
- Iako nije u financijskom interesu Grada, neka građevinska zemljišta koja se mogu uspješno utržiti trebala bi biti prenamijenjena u zelene zone - zaključak je zelenih. No, sudeći prema atmosferi u Gradu, o pitanju ekologije, teško da je to ideja koja će zaživjeti.
Autorica:
Ivana Kukić
Photo:
debeli
Prenosimo s
Glas-Slavonije.hr
Muško
